Hrvatski je robni izvoz u prvih devet ovogodišnjih mjeseci, iskazan u kunama, porastao za 11,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz rastao za 6,4 posto, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Po najnovijim podacima DZS-a, u razdoblju od siječnja do kraja rujna Hrvatska je izvezla roba u vrijednosti 64,5 milijardi kuna, a uvezla u vrijednosti 105,5 milijardi kuna. Deficit robne razmjene tako je za prvih devet mjeseci iznosio 40,98 milijardi kuna, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje 0,3 posto manje. Pokrivenost uvoza izvozom za to razdoblje je 61,1 posto. Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih je devet mjeseci ove godine iznosio 8,5 milijardi eura i bio 11,3 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz povećan za 6,5 posto, na 13,8 milijardi eura. Deficit je iznosio 5,4 milijarde eura i bio za 0,2 posto manji nego lani.
Hrvatski je robni izvoz u prvih devet ovogodišnjih mjeseci, iskazan u kunama, porastao za 11,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz rastao za 6,4 posto, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Po najnovijim podacima DZS-a, u razdoblju od siječnja do kraja rujna Hrvatska je izvezla roba u vrijednosti 64,5 milijardi kuna, a uvezla u vrijednosti 105,5 milijardi kuna. Deficit robne razmjene tako je za prvih devet mjeseci iznosio 40,98 milijardi kuna, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje 0,3 posto manje. Pokrivenost uvoza izvozom za to razdoblje je 61,1 posto.
Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih je devet mjeseci ove godine iznosio 8,5 milijardi eura i bio 11,3 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz povećan za 6,5 posto, na 13,8 milijardi eura. Deficit je iznosio 5,4 milijarde eura i bio za 0,2 posto manji nego lani.
I nadalje je najvažnije tržište za hrvatske proizvode Europska unija, na koju se odnosi 66,2 posto robnog izvoza - što je 16,1 posto više u odnosu na izvoz iz prvih devet mjeseci 2014.. U uvoz iz tih zemalja porastao za 10,2 posto, na 10,7 milijardi eura. Izvoz u zemlje CEFTA-e u tom je razdoblju pao za 2,6 posto, na 1,5 milijardi eura, uz istodobni rast uvoza za 8,9 posto, na 752,9 milijuna eura.
Pojedinačno, najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske je Njemačka s ukupnom vrijednosti robne razmjene nešto većom od tri milijarde eura dok su najznačajnija izvozna tržišta Italija i Slovenija.
Među djelatnostima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast statistika bilježi kod brodogradnje, za 201,7 posto, na 366,8 milijuna eura. Rast izvoza ostvarila je i proizvodnja prehrambenih proizvoda, za 15,6 posto, na 664,7 milijuna eura. Istodobno, izraženiji pad izvoza iskazan je u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 17,7 posto, na 638,9 milijuna eura, kao i proizvodnji metala, za 24,6 posto na 229,9 milijuna eura.