Ekonomija - Hrvatska

Javni dug juri prema 300 milijardi kuna

Hrvatska nema dovoljno kolaterala da bi nastavila financirati rast javnog duga jer jednostavno više neće moći plaćati enormne kamate, zaključak je Hrvoja Stojića, glavnog analitičara Hypo Alpe Adria Banke koji najavljuje da će Hrvatska godinu završiti bez rasta BDP-a odnosno na nuli, a tek će iduće godine postići iznimno skroman rast. Bez reformi, najavljuje Stojić, javni dug skočit će na 91 posto BDP-a, što je oko 300 milijardi kuna i na toj bi se razini mogao zadržati sve do 2021. godine, dok bi uz smanjenje deficita on počeo padati već u idućoj godini i održavao bi se na razini nižoj od 80 posto.

Kozmetičke uštede

Mjere koje Vlada provodi nazvao je kozmetičkim uštedama jer, kako Stojić kaže, očito je da će deficit države biti ponovno oko 5 posto BDP-a odnosno oko 16 milijardi kuna. Zbog bildanja javnog duga, i to unatoč jeftinijem zaduživanju, objasnio je analitičar, Hrvatska i dalje plaća visoku premiju rizika odnosno osjetno veću kamatu nego okolne zemlje. Tako je Slovenija izdala obveznicu na rok od 20 godina s manjom kamatom nego Hrvatska koja obveznicu mora platiti za deset godina. Vanjski dug pada u svim sektorima, osim onaj dio koji se odnosi na državu jer se i banke i građani nastavljaju razduživati.

Put dostizanja viših stopa rasta put je popločan nepopularnim odlukama i rizicima od loših procjena kazao je Stojić. Turizam i rast izvoza pozitivno utječu na gospodarska kretanja dok nastavak razduživanja tvrtki i banaka, fiskalna konsolidacija pod paskom EU, visoka nezaposlenost, a još više niska stopa zaposlenosti negativno utječu na očekivanja rasta, zaključio je analitičar.

Izvoz raste

Jedina pozitivna okolnost krize jest što je Hrvatska uspjela poništiti redeficit vanjske bilance, a u 2016. jedini driver rasta gospodarstva bit će izvoz roba i usluga. Taj rast neće biti visok jer hrvatske tvrtke nemaju dobre veze s inozemstvom niti se kvaliteta menadžmenta promijenila kao uostalom ni poslovna politika tvrtki, ocjena je Stojića. Jedna od analiza koja se mogla vidjeti jest da je Poljska od 2007. povećala svoj BDP za 20 posto, dok je hrvatski pao za nešto manje od 10 posto, ali pritom su plaće u Hrvatskoj pale manje od 3 posto, dok je Poljska imala internu devalvaciju od 15 posto.