Kapital je plašljiv i ne voli neizvesnost – gde je Srbija na ekonomskoj mapi 2025

Bez autora
Oct 27 2025

Prema podacima MMF-a, ukupni privredni rast Srbije ove godine dostići će 2,4 odsto, dok se za narednu prognozira 3,6 procenata.

Šta to znači i koliko unutrašnje prilike, ali i globalna dešavanja utiču na investicije i ulaganja u Srbiji, za RTS je govorio Ismail Musabegović, profesor Beogradske bankarske akademije.

Stabilnost i predvidivost, ključni su pojmovi za svakog investitora kada bira državu u kojoj će ulagati. Ugledna američka proceniteljska agencija potvrdila je početkom oktobra investicioni rejting Srbije - sa stabilnim izgledima.

U izveštaju se ističe da Srbija, uprkos povećanoj političkoj neizvesnosti i izazovima u energetskom sektoru, zadržava makroekonomsku stabilnost, kredibilnu fiskalnu politiku i adekvatne devizne rezerve. S druge strane, stručnjaci upozoravaju da usporavanje zamaha srpske privrede zbog spoljne, ali isto tako i domaće neizvesnosti, utiče na poslovno poverenje i investicije. 

U brošuri Svetski ekonomski izgledi, koju objavljuje Međunarodni monetarni fond, navodi se da će ekonomski rast Srbije najpre usporiti na 3,9 odsto u 2024. i na 2,4 odsto u ovoj godini, a zatim ubrzati na 3,6 u narednoj 2026.

Ismail Musabegović, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji kaže za RTS da ti podaci MMF-a govore da se Srbija suočava sa određenim izazovima.

"Pad bruto domaćeg proizvoda ove pa rast sledeće godine pokazuje da u ekonomiji ništa nije konstantno, uvek je nešto ciklično", dodaje Musabegović.

Očekuje rast BDP-a kada se reše interni i eksterni izazovi i to možda i viši od projektovanog.

Musabegović ističe da su finansijski i bankarski sektor krvotok jednog sistema i jedan od najvažnijih faktora funkcionisanja svake ekonomije.

“Relativno nam je stabilan finansijski, odnosno bankarski sistem, pre svega zbog stroge i rigorozne kontrole Narodne banke”, kaže Musabegović.

Navodi da prema svim kriterijumima za poslovanje, sve banke imaju adekvatnu kapitalizaciju:

“Kapitalna osnova banaka čak i veća nego što je predviđeno nekim sporazumima. Tako da je sistem stabilan i vrlo je važno da je održiv na duži rok”, kaže Musabegović.

Ništa nije plašljivije od kapitala

S druge strane, kako kaže, ništa nije plašljivije od kapitala i politička nestabilnost u zemlji utiče na potencijalne investitore.

“Investitore zanima politička i ekonomska stabilnost. Jer oni ne ulaze jednokratno, jedan proces ulaganja obično traje više godina. Tako da oni gledaju da to bude stabilna, predvidiva ekonomija, politički takođe stabilno, da nema nekih stalnih promena zakona, poreskih osnovica, da je ceo sistem finansijski stabilan, kakav je kvalitet radne snage”, navodi Musabegović.

Prema njegovim rečima, spoljni faktori koji utiču na usporavanje privrede su niži rast u Evropi kao glavnog partnera Srbije, rat u Ukrajini.

“Unutrašnja politička nestabilnost odvraća investitore i zbog toga ćemo svi ispaštati i imati gubitke na planu direktnih stranih ulaganja”, dodaje Musabegović.

Ipak, kako napominje Musabegović, kapital se uvek “kreće” i pozicija Srbije je i dalje atraktivna.

“Imamo mnogo potencijala kao zemlja koji još uvek nisu ni aktivirani ni iskorišćeni u najvećoj meri”, smatra profesor Beogradske bankarske akademije.

Sankcije NIS-u i investicioni potencijali

I američke sankcije NIS-u, ističe Musabegović, usporavaju ili stavljaju na čekanje odlučivanje ulagača.

“To mora biti relativno brzo rešeno i nadam se da će biti.”

Konkurentnost i potencijale Srbije za ulaganje Musabegović vidi u daljoj izgradnji infrastrukture, reformi obrazovanja i stvaranja kadrova za 21. vek a tu vidi i zanatlije.

“Veštačka inteligencija vam neće zameniti pločice u kupatilu. Hoću da kažem da postoje zanimanja koja će ostati i koja će tek nastati. Mislim da poljoprivreda još uvek nije u potpunosti iskorišćena”, navodi Musabegović.

Komentarišući podatke MMF-a o inflaciji, koji prognozira pad 0,6 odsto u sledećoj godini na četiri procenta, Musabegović očekuje da Narodna banka u nekom doglednom periodu snizi referentnu kamatnu stopu.

“Glavni deo inflacije koji dolazi spolja je zaustavljen. Imamo još uvek taj deo gde na inflaciju utiču cene hrane. Ali mislim da se polako to sve smiruje”, kaže Ismail Musabegović.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik