Europska komisija blago je smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,7 posto, s prethodnih 2,8 posto, jer očekuje usporavanje rasta izvoza zbog slabljenja gospodarstava u Europskoj uniji, najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera. Privatna potrošnja i dalje će biti glavni motor gospodarskog rasta u Hrvatskoj, na što povoljno utječu poboljšanja na tržištu rada, pozitivan indeks potrošačkog raspoloženja u društvu, niske kamatne stope i niska inflacija. Statistički podaci s kraja prošle godine ukazuju i da polagano opada nezaposlenost te jednako polagano raste zaposlenost.
Europska komisija blago je smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,7 posto, s prethodnih 2,8 posto, jer očekuje usporavanje rasta izvoza zbog slabljenja gospodarstava u Europskoj uniji, najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera.
Privatna potrošnja i dalje će biti glavni motor gospodarskog rasta u Hrvatskoj, na što povoljno utječu poboljšanja na tržištu rada, pozitivan indeks potrošačkog raspoloženja u društvu, niske kamatne stope i niska inflacija.
Statistički podaci s kraja prošle godine ukazuju i da polagano opada nezaposlenost te jednako polagano raste zaposlenost.
Privatni investicije su u laganom porastu i očekuje se da će skromno rasti i tijekom 2019. jer pozitivni financijski uvjeti pogoduju tvrtkama.
Priljev iz europskih fondova trebao bi ojačati financiranje u javnom sektoru, iako je to, stoji u analizi Europske komisije, daleko ispod razine iz razdoblja prije recesije.
Iz svega se zaključuje da će gospodarski rast i dalje ostati na postojanih 2,7% u 2019., a u 2020. se predviđa smanjenje na 2.6%.
Komisija očekuje i smanjenje izvoza roba prema glavnim trgovinskim partnerima, ponajviše zbog gospodarskih poteškoćama u tim zemljama. Posebno se spominje Italija, koja je nedavno ušla u recesiju.
U uslužnom sektoru, poput turizma, i dalje se očekuje rast, dijelom i zbog pojačanog ulaganja u visoki turizam i velike potražnje na domaćem tržištu.
Inflacija je ostala niska unatoč poskupljenjima energenata. Komisija predviđa i rast plaća sukladno smanjenju nezaposlenosti.
Smanjenje porezne stope na neke prehrambene namirnice i plan Vlade da u sljedećem razdoblju smanji PDV za 1%, utjecat će dodatno na to da inflacija ostane niska pa Komisija predviđa i u ovoj i sljedećoj godini inflaciju od 1,4%.
Marić: Procjene EK-a na tragu naših
Najnovije procjene Europske komisije komentirao je i ministar financija Zdravko Marić.
- Projekcije Europske komisije na tragu su naših, ali i svih vodećih domaćih i međunarodnih institucija koje rade procjene rasta. Europska komisija je na 2,7 posto, Hrvatska narodna banka je isto tu negdje, Vlada je originalni proračun radila s projekcijom rasta od 2,9 posto, Međunarodni monetarni fond također tu negdje. Svi smo dakle u rangu između 2,5 i 3 posto za ovu godinu.
Za Hrvatsku je korekcija, kaže Marić, malih 0,1 postotni bod, no kada se gleda cijela EU to je korekcija s 2 na 1,5 posto, a za eurozonu s 1,9 na 1,3 posto.
- I upravo u toj korekciji kako EU u cjelini, tako i pojedinih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, i nekakav je glavni izvor obrazloženja zašto su projekcije za Hrvatsku blago, neznatno korigirane, s 2,8 posto na 2,7 posto. Dakle, prije svega kao komponenta izvoza roba", objašnjava ministar financija.