Komisija smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a u 2019.

Bez autora
Feb 10 2019

Europska komisija blago je smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,7 posto, s prethodnih 2,8 posto, jer očekuje usporavanje rasta izvoza zbog slabljenja gospodarstava u Europskoj uniji, najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera. Privatna potrošnja i dalje će biti glavni motor gospodarskog rasta u Hrvatskoj, na što povoljno utječu poboljšanja na tržištu rada, pozitivan indeks potrošačkog raspoloženja u društvu, niske kamatne stope i niska inflacija. Statistički podaci s kraja prošle godine ukazuju i da polagano opada nezaposlenost te jednako polagano raste zaposlenost.

Komisija smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a u 2019.Europska komisija blago je smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,7 posto, s prethodnih 2,8 posto, jer očekuje usporavanje rasta izvoza zbog slabljenja gospodarstava u Europskoj uniji, najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera.

Privatna potrošnja i dalje će biti glavni motor gospodarskog rasta u Hrvatskoj, na što povoljno utječu poboljšanja na tržištu rada, pozitivan indeks potrošačkog raspoloženja u društvu, niske kamatne stope i niska inflacija.

Statistički podaci s kraja prošle godine ukazuju i da polagano opada nezaposlenost te jednako polagano raste zaposlenost.

Privatni investicije su u laganom porastu i očekuje se da će skromno rasti i tijekom 2019. jer pozitivni financijski uvjeti pogoduju tvrtkama.

Priljev iz europskih fondova trebao bi ojačati financiranje u javnom sektoru, iako je to, stoji u analizi Europske komisije, daleko ispod razine iz razdoblja prije recesije.

Iz svega se zaključuje da će gospodarski rast i dalje ostati na postojanih 2,7% u 2019., a u 2020. se predviđa smanjenje na 2.6%.

Komisija očekuje i smanjenje izvoza roba prema glavnim trgovinskim partnerima, ponajviše zbog gospodarskih poteškoćama u tim zemljama. Posebno se spominje Italija, koja je nedavno ušla u recesiju.

U uslužnom sektoru, poput turizma, i dalje se očekuje rast, dijelom i zbog   pojačanog ulaganja u visoki turizam i velike potražnje na domaćem tržištu.

Inflacija je ostala niska unatoč poskupljenjima energenata. Komisija predviđa i rast plaća sukladno smanjenju nezaposlenosti.

Smanjenje porezne stope na neke prehrambene namirnice i plan Vlade da u sljedećem razdoblju smanji PDV za 1%, utjecat će dodatno na to da inflacija ostane niska pa Komisija predviđa i u ovoj i sljedećoj godini inflaciju od 1,4%.

Marić: Procjene EK-a na tragu naših

Najnovije procjene Europske komisije komentirao je i ministar financija Zdravko Marić.

- Projekcije Europske komisije na tragu su naših, ali i svih vodećih domaćih i međunarodnih institucija koje rade procjene rasta. Europska komisija je na 2,7 posto, Hrvatska narodna banka je isto tu negdje, Vlada je originalni proračun radila s projekcijom rasta od 2,9 posto, Međunarodni monetarni fond također tu negdje. Svi smo dakle u rangu između 2,5 i 3 posto za ovu godinu.

Za Hrvatsku je korekcija, kaže Marić, malih 0,1 postotni bod, no kada se gleda cijela EU to je korekcija s 2 na 1,5 posto, a za eurozonu s 1,9 na 1,3 posto.

- I upravo u toj korekciji kako EU u cjelini, tako i pojedinih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, i nekakav je glavni izvor obrazloženja zašto su projekcije za Hrvatsku blago, neznatno korigirane, s 2,8 posto na 2,7 posto. Dakle, prije svega kao komponenta izvoza roba", objašnjava ministar financija.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik