Krvna slika srpske ekonomije u 2017. godini

Bez autora
Dec 26 2016

Bolje nego što je planirano i očekivano, tako ekonomisti ocenjuju godinu koja je na izmaku. Dva su važna događaja – smanjenje minusa u državnoj kasi i pronalaženje strateškog partnera za smederevsku železaru. To su ujedno i dobre osnove za privredni rast iduće godine. Za one koji su ove godine našli posao to je svakako najvažniji ekonomski događaj, a nezaposlenih je, po statistici, na kraju trećeg kvartala 720.000 – što je za tri odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Za zaposlene koji rade u privatnom sektoru plate su ove godine porasle za devet odsto, a za javni sektor važna je odluka o povećanju primanja od tri do šest odsto, a za penzionere za jedan i po procenat od ove, decembarske penzije. Najznačajnije što se desilo jeste što smo postigli privredni rast uz očuvanje makroekonomske stabilnosti. Dakle, jedan zadovoljavajući procenat rasta bruto domaćeg proizvoda uz veoma nizak budžetski deficit, inflaciju i devizni kurs koji su stavljeni pod kontrolu, kaže Vladimir Vučković iz Fiskalnog saveta.

Krvna slika srpske ekonomije u 2017. godiniBolje nego što je planirano i očekivano, tako ekonomisti ocenjuju godinu koja je na izmaku. Dva su važna događaja – smanjenje minusa u državnoj kasi i pronalaženje strateškog partnera za smederevsku železaru. To su ujedno i dobre osnove za privredni rast iduće godine.

Za one koji su ove godine našli posao to je svakako najvažniji ekonomski događaj, a nezaposlenih je, po statistici, na kraju trećeg kvartala 720.000 – što je za tri odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

Za zaposlene koji rade u privatnom sektoru plate su ove godine porasle za devet odsto, a za javni sektor važna je odluka o povećanju primanja od tri do šest odsto, a za penzionere za jedan i po procenat od ove, decembarske penzije.

"Najznačajnije što se desilo jeste što smo postigli privredni rast uz očuvanje makroekonomske stabilnosti. Dakle, jedan zadovoljavajući procenat rasta bruto domaćeg proizvoda uz veoma nizak budžetski deficit, inflaciju i devizni kurs koji su stavljeni pod kontrolu", kaže Vladimir Vučković iz Fiskalnog saveta.

Za ekonomski rast od gotovo tri odsto važna je izgradnja puteva, a događaj koji je obeležio godinu jeste otvaranje auto-puta Ljig–Preljina od 40 kilometara, potom obnavljanje direktnog leta "Er Srbijom" od Beograda do Njujorka posle 25 godina prekida.

U aprilu je "Železara Smederevo" prodata kineskom "Hestilu" za 46 miliona evra. "Hestil" je zadržao svih 5.000 radnika, povećao im plate i sa 80.000 povećao mesečnu proizvodnju na 122.000 tona.

"Preuzimanje Železare od strane kineskog partnera je jako značajan događaj za srpsku ekonomiju, zbog toga, treba da podsetimo, što je bio gorući problem već decenijama. Dobro je što je povećan kapacitet, što je iskorišćenost kapaciteta povećana za oko 50 odsto do sada. Ostaje, takođe, da se dođe do onog kapaciteta koji je moguć, a to je, mislim, oko dva miliona tona i da se obezbedi dalji razvoj Železare koji treba da predstavlja uporište za razvoj nekih novih industrija kod nas", ističe predsednik Saveta guvernera NBS i profesor FEFA Nebojša Savić.

Od ove godine i elektronska uprava je ušla u naše živote. Počela je zamena starih zdravstvenih knjižica za nove, elektronske kartice, kao i elektronsko prijavljivanje beba kroz projekat "Bebo, dobro došla na svet".

Za privredu najveća promena jeste izdavanje elektronskih građevinskih dozvola za 28 dana, zbog čega je Srbija napredovala na Duing biznis listi Svetske banke sa 54. na 47. mesto.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik