Oko 2.000 nemačkih kompanija zainteresovano je da sarađuje sa srpskim proizvođačima mašina, alata i opreme, rekao je predsednik Privredne komore Srbije na Mašinskom fakultetu u Beogradu. Sutra vodimo 37 naših firmi - proizvođača mašina, alata i opreme u Nemačku, koje je izabralo 2.000 nemačkih kompanija zainteresovanih da im budu dobavljači. Nadam se da ćemo se vratiti sa uspešno sklopljenim ugovorima, istakao je predsednik Privredne komore Srbije, na otvaranju 41. naučno-stručnog skupa Održavanje mašina i opreme i konferencije Kvalitet i liderstvo u poslovanju, u okviru „MForuma 2016“.
Oko 2.000 nemačkih kompanija zainteresovano je da sarađuje sa srpskim proizvođačima mašina, alata i opreme, rekao je Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije na Mašinskom fakultetu u Beogradu.
“Sutra vodimo 37 naših firmi - proizvođača mašina, alata i opreme u Nemačku, koje je izabralo 2.000 nemačkih kompanija zainteresovanih da im budu dobavljači. Nadam se da ćemo se vratiti sa uspešno sklopljenim ugovorima“, istakao je predsednik PKS na otvaranju 41. naučno-stručnog skupa Održavanje mašina i opreme i konferencije Kvalitet i liderstvo u poslovanju, u okviru „MForuma 2016“.
Čadež je ukazao da najveći razvojni potencijal u Srbiji imaju preduzeća u sektorima metala i mašina i da su za tu oblast zainteresovani svi - nauka i privreda, investitori, proizvođači i uvoznici.
Modernizacija tehničkih sistema, po rečima predsednika PKS, posebno je važna za srpsku ekonomiju i industriju. Industrija se nalazi između ograničenih mogućnosti za ulaganje u nove mašine i opremu i potrebe da privuče što više investicija da bi se podigla proizvodnja, konkurentnost i izvoz, kako bi se Srbija pozicionirala na sve zahtevnijem međunarodnom tržištu.
Iako u Srbiji nekadašnji giganti metalske industrije nestaju, ostaju znanje i iskustvo i ljudi koji su radili u tim velikim sistemima, a sada rade u mikro, malim i srednjim preduzećima, objasnio je predsednik PKS.
Analiza konkurentnosti srpske privrede pokazuje da su sektori metala i mašina sa najvećim razvojnim potencijalom i da su u postkriznom periodu pokazali bolje performanse od ostatka privrede. U tom sektoru ima najviše brzorastućih firmi, takozvanih „gazela“.
Svaka treća firma izvozi, a svaki drugi izvoznik iz ovog sektora uspeva da opstane na međunarodnoj tržišnoj utakmici, navodi Čadež. Kako je rekao, tim kompanijama treba podrška da se tehnološki osavremene ali i da se međusobno udružuju kako bi se lakše borili na tržištu.
Radivoje Mitrović, dekan Mašinskog fakulteta je ukazao na značaj visokih tehnologija, znanja i istraživanja za srpsku privredu. Obrazovni sistem treba menjati prema potrebama društva i privrede, a cilj nam je da se priključimo četvrtoj tehnološkoj revoluciji, ocenio je dekan Mašinskog fakulteta.