Preliminarna procjena: Crnogorski BDP u prvih šest mjeseci porastao 4%

Bez autora
Jul 30 2017

Realni rast BDP-a za šest mjeseci ove godine bio je, prema preliminarnoj procjeni Vlade, iznad četiri odsto, što je više od projekcije na godišnjem nivou. Kako je saopšteno iz Vladine Službe za odnose sa javnošću, u prvoj polovini godine postignuti su dobri rezultati u ekonomskoj politici. Na osnovu ekonomske aktivnosti mjerene stopom rasta BDP-a u prvom kvartalu i dostupnim indikatorima za drugi kvartal, preliminarna procjena Vlade je da je realni rast BDP-a za šest mjeseci ove godine, bio iznad četiri odsto, što je više od projekcije na godišnjem nivou, kaže se u saopštenju. Navodi se da je ekonomski rast u prvoj polovini godine zasnovan na snažnoj investicionoj aktivnosti i rastu lične potrošnje i izvoza.

Preliminarna procjena: Crnogorski BDP u prvih šest mjeseci porastao 4%Preliminarna procjena: Crnogorski BDP u prvih šest mjeseci porastao 4%Realni rast BDP-a za šest mjeseci ove godine bio je, prema preliminarnoj procjeni Vlade, iznad četiri odsto, što je više od projekcije na godišnjem nivou. Kako je saopšteno iz Vladine Službe za odnose sa javnošću, u prvoj polovini godine postignuti su dobri rezultati u ekonomskoj politici.

"Na osnovu ekonomske aktivnosti mjerene stopom rasta BDP-a u prvom kvartalu i dostupnim indikatorima za drugi kvartal, preliminarna procjena Vlade je da je realni rast BDP-a za šest mjeseci ove godine, bio iznad četiri odsto, što je više od projekcije na godišnjem nivou", kaže se u saopštenju.

Navodi se da je ekonomski rast u prvoj polovini godine zasnovan na snažnoj investicionoj aktivnosti i rastu lične potrošnje i izvoza.

Iz Vlade se saopštili da je snažan ekonomski rast u prvoj polovini godine donio nova zapošljavanja.

"Prema zvaničnim podacima, broj zaposlenih u Crnoj Gori je u prvoj polovini ove, u odnosu na isti period prošle godine, veći za 6.758 lica ili za 3,9 odsto, i povećan je u sektorima vađenja ruda i kamena, u prerađivačkoj industriji, energetici, građevinarstvu, trgovini, saobraćaju, turizmu i ugostiteljstvu", kaže se u saopštenju.

Takođe je, kako se navodi, zaposlenost povećana u zdravstvu i obrazovanju, u privatnom i javnom sektoru.

"Ekonomski rast je uticao i na dalji rast prosječne neto zarade, koja je u prvoj polovini godine iznosila 511 eura, što je najviše u regionu. Nastavljeno je i redovnim usklađivanjem penzija, što će se činiti i u narednom periodu, pa će za tu svrhu do 2020. godine Vlada izdvojiti dodatnih 22,3 miliona eura", kaže se u saopštenju.

Navodi se da je poboljšanju ključnih makroekonomskih indikatora doprinio rad Vlade na jačanju makroekonomske stabilnosti. „Mjere fiskalne konsolidacije usmjerene su na jačanje fiskalne stabilnosti, uz istovremeno očuvanje razvojne komponente budžeta važne za poboljšanje životnog standarda građana".

Kako su kazali iz Vlade, pored povećanja formalne zaposlenosti, kao jednog od efekata mjera na jačanju fiskalne discipline i suzbijanja neformalne ekonomije, efekti fiskalne konsolidacije se ogledaju u povećanju budžetskih prihoda u odnosu na prošlu i njihovo ostvarenje u odnosu na plan za ovu godinu.

Tome je, kako su pojasnili, doprinio i reprogram poreskog duga, kroz koji je već u prvoj polovini godine naplaćeno oko 12 miliona eura zaostalog poreskog duga, od ukupno 178,6 miliona eura duga koji je ušao u reprogram i u čijoj strukturi dominira dug malih i srednjih preduzeća.

"Reprogramom poreskog duga smo, dakle, pored rasta prihoda budžeta, istovremeno, doprinijeli očuvanju likvidnosti i zaposlenosti u sektoru malih i srednjih preduzeća", kaže se u saopštenju.

Navodi se da su ukupni izvorni prihodi budžeta za period januar - 28. jul iznosili 820,6 miliona eura, i bili su iznad plana i osam odsto veći u odnosu na uporedni period prethodne godine.

Iz Vlade je saopšteno i da podaci o izvršenju centralnog budžeta u prvoj polovini ove godine pokazuju da je u posmatranom razdoblju deficit budžeta iznosio 105,2 miliona eura ili 2,7 odsto BDP-a, što je niže u odnosu na plan i u odnosu na deficit budžeta u istom periodu prethodne godine.

Prihodi budžeta u prvoj polovini godine su, kako se navodi u saopštenju, iznosili 682 miliona eura, i na nivou su plana, dok su budžetski izdaci iznosili 787,1 miliona eura i niži su od planiranih.

Kako je pojašnjeno, poboljšanim ekonomskim performansama i kompenzovanju efekata konsolidacije na ekonomski rast u prvoj polovini godine, doprinio je povećan neto priliv stranih direktnih investicija (SDI) i snažna ukupna investiciona aktivnost u zemlji.

"Neto priliv SDI u prvih pet mjeseci je bio 176,7 miliona eura, ili 59,2 odsto više nego u istom periodu prošle godine", kaže se u saopštenju.

Navodi se da su, posmatrano po sektorima, ekonomskom rastu doprinijeli rast u poljoprivredi, šumarstvu, sektoru vađenja ruda i kamena, turizmu, građevinarstvu i trgovini.

"Dok se, po realizaciji započetih investicija u proizvodne kapacitete, očekuje dalje povećanje proizvodnje u prerađivačkoj industriji, koja je, nakon pada u prvom kvartalu, od aprila ove počela da bilježi rast u odnosu na uporedni period prošle godine", dodaje se u saopštenju.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik