Ekonomija - Hrvatska

Prihodi države u prva četiri mjeseca porasli 9,1%, a rashodi 1,3%

Prema preliminarnim podacima koje je objavilo Ministarstvo financija sukladno metodologiji GFS 2001 (na gotovinskom načelu) ukupni prihodi konsolidirane središnje države u prva četiri mjeseca ove godine prikupljeni su u iznosu od 39,3 mlrd kuna što je za 3,3 mlrd kuna (9,1%) više u usporedbi s istim razdobljem 2014. godine.

Ovakvo povećanje prvenstveno je rezultat povećanja prihoda od poreza za 1,8 mlrd kuna (9,4%) u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine. Naime, u razdoblju od siječnja do travnja ove godine prikupljeno je ukupno 21,4 mlrd kuna prihoda od poreza koji u strukturi ukupnih prihoda konsolidirane središnje države zauzimaju najviši udio od 54%. Drugi najveći doprinos rastu prihoda na godišnjoj razini u prva četiri mjeseca dolazi od rasta socijalnih doprinosa koji u strukturi ukupnih prihoda konsolidirane središnje države zauzimaju udio od preko 32%. U promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 12,7 mlrd kuna što je za 640 mil kuna više u odnosu na isto razdoblje lani (5,3%). Pritom je važno naglasiti da je od 1. travnja prošle godine stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje povećana sa 13% na 15% zbog čega se, prema projekcijama Ministarstva Financija, na razini cijele godine očekuje izdašni fiskalni učinak podizanja navedene stope u iznosu od 0,24% procijenjenog BDP-a. Stoga su i prikazani veći prihodi prikupljeni po osnovi socijalnih doprinosa tijekom prva četiri mjeseca potaknuti efektom baznog razdoblja, premda iz raspoloživih podataka nije moguće zaključiti u kolikoj mjeri su posljedica eventualno veće obračunske baze koja bi implicirala veći broj zaposlenih tj. veći broj obračunatih plaća.

U strukturi poreznih prihoda, PDV čini preko 62% poreznih prihoda, te je u prva četiri mjeseca ove godine ostvaren u iznosu od 13,4 mlrd kuna, što je za 1,5 mlrd kuna (13%) više nego u istom razdoblju prošle godine. Ovakvo povećanje prikupljenih prihoda od najizdašnijeg indirektnog poreza dijelom dolazi i od blagog oporavka osobne potrošnje, što potvrđuju i posljednji podaci o rastu trgovine na malo. S druge strane, bolji pokazatelji u turističkom sektoru u predsezoni svakako su pridonijeli porastu prikupljenog PDV-a. Doprinos rastu ukupnih prihoda u promatranom razdoblju došao je i od godišnjeg rasta prihoda drugih kategorija; poreza na dohodak (11,1%), poreza na dobit (6,2%) te trošarina (5,2%).

Ukupni rashodi konsolidirane središnje države u prva četiri mjeseca ove godine iznosili su 42,9 mlrd kuna te su zabilježili godišnji rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 567,5 mil kuna (1,3%). U strukturi proračunskih rashoda vodeće mjesto zauzimaju rashodi za socijalne naknade (51%), rashodi za zaposlene (17%), rashodi za kamate (11%) te rashodi za korištenje dobara i usluga (7%).

U razdoblju od prva četiri mjeseca ove godine rashodi za socijalne naknade dosegnuli su iznos od 21,9 mlrd kuna zabilježivši godišnji rast za 3,3 mlrd kuna (17,7%). Međutim, važno je naglasiti da je od 1. siječnja ove godine HZZO isključen iz sustava Državne riznice te se tretira kao izvanproračunski korisnik, što je dovelo do izvjesne metodološke promjene u prikazivanju obuhvata, ali i iskazanih ostvarenja pojedinih sastavnica prihoda i rashoda na razinama središnjeg odnosno konsolidiranog središnjeg proračuna. Stoga je praktički onemogućena međugodišnja konzistentna usporedba pojedinih proračunskih kategorija. Drugim riječima, prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje, prihodi od participacije i dopunskog zdravstvenog osiguranja te ostali prihodi HZZO-a po posebnim propisima, isključeni su iz prihoda državnog proračuna te su zajedno s rashodima koji se iz njih podmiruju sastavni dio financijskog plana HZZO-a. Primjerice, na razini konsolidirane središnje države rashodi za zaposlene u prva četiri mjeseca ove godine iznosili su 7,3 mlrd kuna zabilježivši godišnji pad za 2,8 mlrd kuna (-28%) dok je istovremeno zabilježen godišnji rast ukupnih socijalnih naknada za 3,3 mlrd kuna (17,7%). Dakle, zbog navedenih zakonskih i metodoloških promjena koje su na snazi od početka ove godine, osim što je onemogućena statistički korektna usporedba s prethodnim fiskalnim razdobljima, važno je iskazane podatke analitički interpretirati s oprezom, a nastavak ovakvog izvješćivanja zasigurno će nas ostaviti bez određenih zaključaka o smjeru trošenja i/ili uštede proračunskih sredstava.

Ipak, činjenica je da su u promatranom razdoblju rashodi za kamate na razini konsolidiranog središnjega proračuna dosegnuli 4,5 mlrd kuna što je za 417 mil kuna više u usporedbi s istim razdobljem lani (10,2%) što je konzistentan i pouzdan pokazatelj koji upozorava na dinamiku i stanje javnog duga.

Prema dostupnim podacima (metodologija GFS 2001, novčano načelo) u prva četiri mjeseca ove godine deficit konsolidiranog središnjeg proračuna dosegnuo je 4,4 milijarde kuna. Obzirom da se Hrvatska obvezala u sklopu EDP procedure izvještavati o proračunskom ostvarenju u međunarodno prihvatljivom formatu ESA 2010, navedeni fiskalni deficit ima tek orijentacijsku vrijednost koja, između ostalog, treba biti korigirana za iznos jednokratnih primitaka te dospjelih neplaćenih obveza države.