Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Radimo previše za mršav učinak

Domaća ekonomija hronično boluje od niske produktivnosti, a dubinu problema najbolje ilustruje činjenica da radnik u prerađivačkoj industriji u Evropskoj uniji u prosjeku za samo jedan dan stvori više nego radnik u BiH za cijelu radnu sedmicu.

Analiza "Rast produktivnosti rada - preduslov za povećanje plata i stabilan ekonomski razvoj" koju je uradio Centar za istraživanja i studije GEA iz Banjaluke pokazala je da je ovaj problem posebno izražen u RS. Bruto domaći proizvod (BDP) po zaposlenom u Srpskoj nije prešao iznos od 37.000 KM u posljednjih pet godina. Iako je produktivnost rada izrazito niska i u FBiH, istaknuto je u analizi, BDP po zaposlenom je konstantno iznad tog nivoa i bilježi određeni trend rasta.

Dimenziju problema pokazuje upoređivanje prosječne produktivnosti rada u BiH sa EU. Analiza je pokazala da se BiH nalazi na oko 30 odsto prosjeka EU pri čemu je RS na 28,56 odsto, a FBiH na 31,36 odsto prosječne produktivnosti rada u EU. Situacija je najalarmantnija u prerađivačkoj industriji gdje je produktivnost rada u BiH niža za čak šest do sedam puta u odnosu na prosjek EU.

- Unutar sektora industrije najmanja produktivnost rada bila je u prerađivačkoj industriji od 15.719 KM po zaposlenom na godišnjem nivou. U poređenju sa prosjekom u EU u prerađivačkoj industriji to je čak šest do sedam puta niži nivo. Istovremeno, godišnji fond radnih sati radnika u prerađivačkoj industriji u RS iznosio je u 2014. godini 2.088 i bio je nešto veći nego u zemljama EU - navedeno je u analizi.

Ukoliko se situacija posmatra po sektorima vidljivo je da sektori industrije, usluga, trgovine i javni sektor u Srpskoj stvaraju 73 odsto dodate vrijednosti i zapošljavaju čak 85 odsto ukupne radne snage. Ipak, evidentan je negativan odnos udjela broja zaposlenih i udjela u bruto dodatoj vrijednosti za sva tri sektora. To je posebno izraženo u industriji, kao najvažnijem sektoru, koja sa učešćem od 27,53 odsto ukupne radne snage stvara samo 19,89 odsto ukupne bruto dodate vrijednosti.

Najveća produktivnost rada očekivano je zabilježena u djelatnostima informacionih tehnologija i komunikacija gdje radnik u prosjeku stvori 94.082 KM godišnje, te u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom gdje je prosjek 50.871.

Autori analize Marko Martić i Predrag Duduković ističu da podaci pokazuju da niska produktivnost ima velike posljedice za ekonomski rast u BiH.

- Ako rast BDP-a posmatramo kao rezultat dvije ključne determinante, broja zaposlenih i njihovog učinka, onda navedeni podaci vjerno ilustruju veličinu problema niske produktivnosti rada. Taj problem, uparen sa ogromnom nezaposlenošću ugrožava perspektivu dugoročnog i stabilnog ekonomskog rasta u BiH. Niska produktivnost rada ograničava i mogućnosti za održivo povećanje plata i u realnom i u javnom sektoru. U završnici otvara se i pitanje upravljanja javnim dugom, odnosno, načina na koji će biti vraćane rate kredita ako produktivnost rada u narednom periodu ne bude značajnije rasla - istaknuto je u analizi.

Preporučeno je da mjerama ekonomske politike treba što prije zauzeti novi kurs i uz podršku zapošljavanju dati prioritet mjerama koje podstiču produktivnost rada posebno u strateškim djelatnostima i sektorima. U praksi to, kako je navedeno, zahtijeva kombinaciju sistemskih intervencija kojima se stimulišu ulaganja u ljudske resurse, tehnologiju i infrastrukturu po čemu je BiH na začelju svih svjetskih listi.

- Zauzimanje novog kursa istovremeno bi trebalo da prati preispitivanje aktuelnih mjera podrške preduzećima, posebno u svjetlu razlikovanja mjera ekonomske od mjera socijalne politike. Iako je riječ o politički osjetljivom pitanju, elemente socijalne politike je neophodno sprovoditi u okviru integralnog sistema socijalne zaštite, dok mjere ekonomske politike treba usmjeriti na povećanje zaposlenosti i produktivnosti. U suprotnom, svako odlaganje će samo dodatno ubrzati kretanje duž negativne spirale ka neformalnoj ekonomiji, niskim platama i sve lošijem životnom standardu stanovnika BiH - zaključak je analize.

Duduković kaže da su nizak tehnološki razvoj, stepen ulaganja u inovacije i industrijski kapital u kombinaciji sa neodgovarajućom ekonomskom politikom, doveli do ozbiljnog problema sa produktivnošću rada.

- Neophodan je veći angažman i države i preduzeća. Država bi trebalo više da ulaže u istraživanje i razvoj, putem subvencija podstiče rast i zapošljavanje i omogući poresko rasterećenje privrede. Time bi preduzeća mogla ta sredstva ulagati u tehnološki razvoj i povećanje motivacije zaposlenih - kazao je Duduković upozorivši da preokret mora da se dogodi u kratkom roku.