Ekonomija - Hrvatska

Rekordan kvartalni pad hrvatskog BDP-a od 15,1 posto

Riječ je o razdoblju od travnja do lipnja, kada je zbog pandemije gospodarstvo velikim dijelom zaustavljeno.

Ministar financija Zdravko Marić komentirao je pad kao očekivan te pojasnio što on znači:

To je otkad se mjeri statistikom nacionalnih računa najveći pad ikad zabilježen u Hrvatskoj, to nije veliko iznenađenje s obzirom da koronakrizu, ali to je viši pad nego što je bio u vrijeme zadnje ekonomske financijske krize, istaknuo je Marić.

- Vi znate da mi ne izlazimo javno kao Vlada i ministarstvo s tromjesečnim procjenama, ali ih uvijek analiziramo svaka tri mjeseca se nalazimo. Mogu reći da što se tiče ukupne stope pada od 15% i što se tiče kretanja osobne potrošnje i državne potrošnje, državna potrošnja je jedina kategorija koja je zabilježila rast što je također očekivano, s obzirom na aktivnosti koje smo provodili tijekom drugog tromjesečja. Ali čak i taj pad osobne potrošnje, što je 14% i također je naviše ikad zabilježeni pad, i na tragu naših očekivanja uzevši u obzir situaciju s tržištem rada, ali možda još i više da  je bilo zaključano gospodarstvo. Dakle, imali smo posebne okolnosti i režim i kretanja i općenito ponašanja.

Viie pad u odnosu na očekivanja, ističe Marić, su investicije.

Da je pad BDP-a od 15,1% očekivan, budući da je u tom razdoblju došlo do suspenzije ekonomske aktivnosti smatra i Damir Novotny, ekonomski analitičar. Taj će kvartal utjecati na ukupna ekonomska kretanja, izjavio je za portal HRT-a. Hrvatska bi iz krize mogla izaći jača ako Vlada preusmjeri novac, smatra.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje.

Tromjesečni BDP upućuje na kratkoročna gospodarska kretanja, dok je osnovna svrha njegova obračuna izračun realne stope rasta, stoji u priopćenju DZS-a.

Okolnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19 odrazile su se na dostupnost te pouzdanost podataka i informacija koje se uobičajeno koriste za procjenu tromjesečnog BDP-a. Poteškoće u mjerenju gospodarskog razvoja, osobito u uslužnim djelatnostima, mogu dovesti do potencijalno većih revizija tromjesečnog BDP-a.

Procjena pokazuje da je BDP u drugom tromjesečju 2020. realno manji za 15,1% u odnosu na isto tromjesečje 2019.

Na temelju tih podataka izradit će se nove projekcije za ostatak godine, a Vlada će ih objaviti početkom rujna.