Ekonomija - Hrvatska

Skandinavija i Njemačka otvaraju tržište rada Hrvatima

Dvije godine nakon ulaska u Europsku uniju čini se da će od 13 zemalja koje su dosad Hrvatima zatvorile tržište rada, tu zabranu ukinuti Njemačka i skandinavske zemlje, rekla je potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u televizijskom intervjuu emitiranom u petak.

"Analize su pokazale da sloboda kretanja radnika iz Hrvatske nema nikakva utjecaja na gospodarstva tih zemalja, a neke od njih zabranu neće ukinuti iz svojih domaćih razloga", rekla je Pusić koja je u intervjuu govorila i o sporu hrvatske i mađarske naftne tvrtke, sporazumu o slobodnoj trgovini sa SAD-om i svojoj kandidaturi za glavnu tajnicu UN-a.

Kad je Hrvatska 1. srpnja 2013. ušla u EU, 14 članica dopustilo je slobodno zapošljavanje Hrvata, a ostale su zabranile na dvije godine. Zabranu smiju produljiti još dvaput po tri godine, a nakon sedam godina tržište rada EU-a mora se posve otvoriti građanima RH.

Po riječima Vesne Pusić, čini se da će zabranu na iduće tri godine zadržati Nizozemska, Austrija i Slovenija.

Hrvatski građani u inozemstvo ne idu tražiti socijalnu pomoć nego raditi, istaknula je ministrica Pusić.

Hrvatskoj slobodna trgovina uvijek i samo koristi

Hrvatska vlada naručila je analizu učinka predloženog sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i Sjedinjenih Država (TTIP) na hrvatsko gospodarstvo, rekla je Pusić u vezi sporazuma koji izaziva zabrinutost dijela europskih građana.

Rezultati te analize bit će podastrti javnosti vjerojatno u rujnu, ali bit će to privremene informacije jer se ne zna što će u vezi s TTIP-om biti usvojeno, objasnila je.

Zagovornici TTIP-a tvrde da mu je namjera osigurati gospodarski rast, a protivnici kažu da će dodatno povećati moć krupnoga kapitala. Hrvatski je premijer Zoran Milanović u srijedu u Bruxellesu rekao kako se zemlja ne treba bojati TTIP-a o kojem pregovaraju EU i SAD, ali da to u ovome trenutku uopće nije hrvatski problem.

"Hrvatskoj slobodna trgovina uvijek i samo koristi", a vlada će se založiti za sklapanje tzv. mješovitoga ugovora, rekla je i najavila "Mi ćemo se zalagati za tzv. mješoviti ugovor koji će se, kad bude gotov, potvrđivati u parlamentu svake zemlje".

Spor naftnih kompanija INA-e i MOL-a

Spor naftnih kompanija INA-e i MOL-a pogoršao je hrvatsko-mađarske odnose, a dvije su zemlje upućene jedna na drugu i moraju imati i razvijati dobre odnose, "uključujući i energetiku", rekla je ministrica Pusić.

"Želimo li energetsku neovisnost na duži rok, i tu smo upućeni jedni na druge", ocijenila je Pusić nekoliko dana pošto je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak (HNS) poslao MOL-u prijedlog novog međudioničarskog ugovora za INA-a kojim traži povratak na stanje iz 2003.

"Dvije međunarodne arbitraže s MOL-om bliže se kraju", rekla je Pusić i dodala da su "hrvatski sudovi presudili da je ugovor nastao temeljem korupcije i tu nešto treba mijenjati. Ivo Sanader zbog toga sjedi u zatvoru".

"Zato smo predložili promjenu dioničarskog ugovora kako bi ti odnosi postali bliže onomu što stvarno jesu", rekla je te istaknula "Zato je imperativ razriješiti taj 'kamen u cipeli' koji se zove INA-MOL".

Podrška predsjednice Republike i premijera kandidaturi za glavnu tajnicu UN-a

U nakani da se kandidira za mjesto glavne tajnice Ujedinjenih naroda, rekla je, ima potporu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Zorana Milanovića, ali ne kani dati ostavku na čelno mjesto stranke.

"Nikada neću podnijeti ostavku na mjesto predsjednice HNS-a, to apsolutno ne dolazi u obzir", rekla je.

Nakon parlamentarnih izbora u stranci je izborni sabor, objasnila je Pusić i dodala kako se nada da će na "na tom saboru srednja generacija preuzeti stranku, da se ja neću morati kandidirati".

Šefica hrvatske diplomacije rekla je u intervju da Hrvatska ne razmišlja ni o kakvoj vojnoj akciji protiv snaga Islamske države, ali surađuje s iračkim vlastima i kani obučavati i iračke vojnike i kurdske pešmerge za tu borbu.

"Nema borbenih misija, ali treninga da", kazala je.