Ekonomija - Slovenija

Slovenija popravila procjenu rasta BDP-a na 2,7 posto

Slovenski BDP ove će godine porasti za 2,7 posto, a iduće godine za 2,3 posto, prema najnovijoj prognozi ureda za makroekonomske analize slovenske vlade (UMAR), koji je tako znatno poboljšao svoju zadnju prognozu iz travnja ove godine o rastu od 2,4 psoto u ovoj i 2 posto u idućoj godini.

UMAR predviđa da će slovenski izvoz, koji je u zadnjoj godini bio glavni generator gospodarskog oporavka, rasti nešto sporije, oko dva posto godišnje, ali će se za isto toliko povećati domaća potrošnja, dok će javne investicije padati zbog smanjenog dotoka europskih sredstava u slovenski proračun.

Optimizam za rast u kratkoročnom razdoblju UMAR temelji na stabilnijim prilikama u financijskom sektoru u europskom okruženju te ponovnom pokretanju kreditne aktivnosti, a rast domaće privatne potrošnje najavljuje najmanje do 2017. godine.

Ministar financija Dušan Mramor odbacio je kritike koje se javljaju o gospodarskim krugovima i kod analitičara da vlada još uvijek ne koristi slovenske potencijale za brži gospodarski rast, da će se ovim tempom slovenski BDP vratiti na predkriznu razinu iz 2008. godine tek početkom 2017. i da bi se reformama i poticajima za rast trebalo ugledati na Čehe. Oni su se zadnjih 20 godina od 50-postotnog zaostatka za slovenskim BDP-om uspjeli izdignuti među uspješnije tranzicijske države i prestići Slovence po BDP-u, mjerenom kriterijem potrošnje građana.

Na kritike da je državna potrošnja još uvijek previsoka, a potrebne dugoročne reforme i podizanje konkurentosti u drugom planu u djelovanju sadašnje vlade, ministar financija Dušan Mramor kazao je da je vladajuća koalicija već uskladila proračunske dokumente za iduće dvije godine te će potrošnju prilagođavati situaciji.

UMAR je posebno upozorio na probleme koje slovenske javne financije mogu očekivati dugoročno zbog sve lošije demografske slike, jer će se po izvedenim projekcijama sadašnjim trendom broj radno sposobnih stanovnika do 2020. smanjiti za 56.000, a broj starijih kojima treba osigurati mirovine i skrb uslijed sve većih zdravstvenih troškova do iste godine povećati za 65.000.