Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Svako zaduživanje u ovakvoj situaciji još jedan je kamen oko vrata

Siva ekonomija u BiH predstavlja značajan dio cjelokupne ekonomske aktivnosti, upozoreno je u novom izvještaju Centara civilnih inicijativa (CCI) "Stanje nacije". Najnovije relevantne procjene govore o vrijednosti od 25 posto BDP-a ili preko 7 milijardi KM, pa su, pored drugih društvenih gubitaka, samo poreski gubici zbog sive ekonomije više od tri milijarde KM.

Da je siva ekonomija ozbiljan problem u BiH slaže se i ekonomski analitičar iz Banjaluke Damir Miljević. On za Vijesti.ba pojašnjava da je ona posljedica, u prvom redu, prevelikih fiskalnih i parafiskalnih davanja.

"Da li je to 25 ili 30 posto BDP-a, jako je teško reći, jer u zadnje vrijeme nisu rađena ozbiljna istrživanja o toj temi. Tako da je ta procjena relativna", kaže Miljević.

Veliki dio problema sive ekonomije, dodaje, leži u poreskom sistemu.

"Preduzetnicima je lakše platiti 10 posto poreza na dobit, a onda taj novac upotrijebiti da dodaju na platu radnicima", kaže Miljević.

Suzbijanje sive ekonomije, smatra, jedan je od zadataka vlasti u BiH, ali on se ne može provesti bez temeljne reforme poreskog sistema.

"Temeljna reforma poreskog sistema, nažalost, nije prediviđena reformskom agendom", konstatovao je Miljević.

U izvještaju CCI-a navodi se da ukoliko bi se siva ekonomija zauzdala, BiH ne bi trebalo zaduživanje kod MMF-a.

"Kredit MMF-a nama ne bi trebao kada bismo naplatili samo polovinu poreskih dugova koje imaju javna preduzeća i priavatni sektor. Takoda, na ovaj ili onaj način, svejedno je", dodaje Miljević.

Alarmantan podatak iz izvještaja CCI-a jeste i to da je dug prema komercijalnim bankama u BiH dostigao istorijski maksimum od preko dvije milijarde KM.

Miljević u razgovoru za Vijesti.ba upozorava da je svako javno zaduživanje opasno ukoliko se taj novac ne koristi za stvaranje nove vrijenosti, nakon čega se iz te nove vrijednosti vraća i plaća se kamata na njega. No, to se u BiH ne dešava.

"Mi se zadužujemo, pa i kod komercijalnih banaka, uglavnom za tekuću potrošnju. Drugim riječima, svako zaduživanje u ovakvoj situaciji je još jedan kamen oko vrata", potcrtava on.

To, dodaje, proističe iz koncepta koji vlasti u BiH imaju, a to je "drži vodu dok majstori odu".

"Umjesto da prave bolji poslovni ambijent, ganjaju poreske dužnike i bore se protiv sive ekonomije, a svo troje je ozbiljan posao, njima se lakše zadužiti. Sa stanovišta finansijskih organizacija, bilo da se radi o komercijalnim bankama ili inostranim finansijskim organizacijama, one uvijek mogu da zalegnu na budžet, koji se u principu najvećim dijelom alimentira iz PDV-a, odnosno iz potrošnje. Sa stanovišta finansijera i njima je to siguran plasman, sigurniji nego da se bave time da plasiraju novac tamo gdje treba, a to je privreda", pojašnjava Miljević.