Ekonomija - Hrvatska

U prvom kvartalu BDP pada 1 posto

U prvom tromjesečju 2011. bruto domaći proizvod (BDP) zabilježit će pad od 1 posto, zaključili su analitičari Privredne banke Zagreb u tjednim analizama.

Na crnu ih prognozu navode podaci o kretanjima robnog izvoza i uvoza, slaba domaća potražnja i daljnji pad investicija, a posebno kontinuirani pad industrijske proizvodnje.

Zaista, većina makroekonomskih pokazatelja imala je negativan predznak u prva dva mjeseca tekuće godine. Ukupna industrijska proizvodnja pala je 4,9 posto u odnosu na isti period 2010., a kada se podatak usporedi s pretkriznom 2008., bilježi se minus od 14,5 posto. Analitičare zabrinjava što se nakon laganog usporavanja trenda pada u ožujku povećavaju negativne stope. Uz lagani rast zaliha, vidi se da bez snažnijeg oporavka domaće potražnje neće biti ni oporavka gospodarstva. A trgovina na malo rasla je u prva dva mjeseca minimalnim stopama, nižima od 1 posto. Ako se nastavi takav trend, rapidan pad od 15,3 posto iz 2009. neće se nadoknaditi godinama.

Robni je izvoz zabilježio smanjenje od 4,1 posto, dok je uvoz zabilježio rast od 1,2 posto. Pad robnog izvoza u prvom kvartalu posljedica je podataka iz ožujka, u kojem je ostvaren 21,5 posto manji izvoz od onog u ožujku 2010., a lošem rezultatu doprinos je dao znatno manji izvoz prijevoznih sredstava, odnosno brodova, koji je volumenom pao za 43,4 posto.

S obzirom na umjeren oporavak ukupnoga gospodarstva, koji se predviđa, za povratak BDP-a na razinu iz rekordne 2008. trebat će godine. Naime, PBZ je izračunao da se Hrvatska trenutačno nalazi na 92,9 posto najboljeg ukupnog godišnjeg outputa, ostvarenog u pretkriznom razdoblju od 2006. do 2008. »Ako ove godine ostvarimo rast od 1,4 posto, volumen ekonomije popet će se na 94,3 posto, dok će rast od 2 posto u 2012. volumen ekonomije dignuti na 96,3 posto pretkriznog«, piše analitičarka Ivana Jović.

PBZ za Hrvatsku predviđa prosječnu stopu rasta od 1,4 posto u 2011., dok za godinu kasnije analitičari banke predviđaju širenje gospodarstva za prosječnih 1,9 posto. Ono što Hrvatsku stavlja u nepovoljniju situaciju je činjenica da je provedeno vrlo malo strukturnih reformi, napominju, a činjenica da tek trebamo provesti fiskalnu konsolidaciju predstavlja rizik od negativnih učinaka u kratkom roku. Nisu optimistični u pogledu pozitivnih efekata zatvaranja pregovora o ulasku u Europsku uniju, za koje očekuju da će biti »manji u usporedbi s prvim valom proširenja 2004.«, a nisu sigurni ni da će pristupanje bitno povećati razinu inozemnih izravnih ulaganja s obzirom na visoku razinu troška rada. Podsjetimo, izravna strana ulaganja u 2010. imala su ukupnu vrijednosti tek 440 milijuna eura, mada su analitičari očekivali plasmane od 1,5 milijardi eura. Za tekuću godinu očekuje se dinamiziranje tog dijela gospodarstva, odnosno plasmani od 2,1 milijarde eura.

Nezaposlenost ostaje najveći problem gospodarstva u Hrvatskoj, a većina analitičara očekuje oporavak tržišta rada krajem 2011. Registrirana nezaposlenost u veljači se popela na 19,6 posto, a rasla je i anketna nezaposlenost, koja je u zadnjem tromjesečju 2010. iznosila 12,1 posto.

Inozemni dug narastao je na više od 100 posto BDP-a, a javni dug s jamstvima približava se granici od 60 posto, stoji u analizama u kojima je detektiran vanjski dug bez kružnih ulaganja na razini od 45,77 milijardi eura na kraju 2010. Kratkoročni dug središnje države u obliku trezorskih zapisa trenutačno iznosi 22,4 milijarde kuna, a u tjednu pred nama na račun države dospijeva 1,3 milijarde kuna 'trezoraca'. Iako se aukcije za izdavanje novih trezorskih zapisa nisu održavale tijekom travnja, Ministarstvo financija objavilo je poziv na aukciju u iznosu od 700 milijuna kuna, koja će se održati tijekom utorka. U tekućoj godini očekuje se ostvarenje BDP-a od 47,8 milijardi eura, odnosno 349,3 milijarde kuna.