Više od 1.000 Rusa dobilo je kiparski pasoš preko programa investiranja u tu zemlju, otkrila je Al Džazira uvidom u 1.400 poverljivih dokumenata kiparske vlade.
Takozvani "Cyprus Papers" sa poverljivim podacima sadrže 1.471 prijavu, te imena 2.544 osobe koje su u periodu od kraja 2017. do kraja 2019. godine ostvarile pravo na kiparski paroš.
Istraživački tim Al Džazire saznao je da je gotovo polovina prijava za pasoš stigla iz Rusije, čija je politička i poslovna elita, među kojima su i milijarderi i kriminalci, kupovala mesto u EU, sa mogućnošću neometanih putovanja, te pristupom tržištu rada i bankarstvu bloka.
Većina aplikanata je za takozvani "zlatni pasoš" trebalo da investira najmanje 2,5 miliona evra u Kipar.
Na međunarodnom aerodromu Larnaka natpisi na ruskom jeziku koji nude mogućnosti ulaganja i pristup luksuznim nekretninama, kao i reklame za agente koji čekaju da se pozabave zahtevima za državljanstvo, pokazuju koliko je Rusija postala značajna za kiparski program investiranja.
Strah od ugroženosti u Rusiji
Mnogi Rusi koji su podneli zahteve za kiparsko državljanstvo, zaradili su novac kroz političke i ekonomske veze sa svojom vladom, dok ih je nekoliko na državnim pozicijama, što ih čini takozvanim "politički izloženim osobama" (PEP).
Prema novim pravilima usvojenim prošle godine, tim osobama sada je zabranjeno da kupuju pasoše, ali oni koji su ih dobili pre toga mogu ih zadržati.
Među onima koji su dobili pasoše su bivši zamjenik ministra Igor Reva, bivši član ruskog parlamenta Vadim Moškovič, a na listi se nalaze i bivši šef podružnice državne železnice Vitalij Evdokimenko, kao i Vladimir Kristenko, koji potiče iz porodice koja se diči jakim političkim vezama, dok njegova maćeha služi kao aktuelna zamenica premijera Rusije.
Razlog zbog kojeg su ove osobe izabrale Kipar, te na kraju, i Evropsku uniju, jeste što se plaše da bi u svojoj zemlji mogle biti ugrožene, tvrdi za Al Džaziru Najdžel Gould Dejvis, ekspert za Rusiju na Međunarodnom institutu za strateške poslove iz Velike Britanije.
"Oni ne veruju da bi sopstvena država mogla ostaviti na miru njih i njihovu imovinu", tvrdi Gould Dejvis.
"Traže mesto sa vladavinom zakona kojeg nema u njihovoj zemlji, a na kojem se njihove aplikacije neće detaljno proučavati, što im olakšava prenos novca i dobijanje državljanstva", tvrdi.
Međutim, njihova vlada nije jedino o čemu brinu.
Sigurno utočište za novac
Od 2014. SAD i Evropska unija su Rusiji uvele sankcije, u odgovoru na rusku aneksiju Krima, brojne sajbernapade i kršenje ljudskih prava.
"Kada su političke tenzije postale izraženije u Rusiji, ljudi su počeli manje da veruju državi da će im omogućiti sigurnost ili ih pustiti na miru. Zato traže alternativu", kaže Gould Dejvis.
Godine 2014. banka VTB, koja se često naziva "bankom Kremlja", i njene podružnice, bili su među nekoliko velikih banaka koje su se našle na meti sankcija EU u SAD nakon ruske invazije na Krim.
Međutim, Kipar nije video ništa sporno da bi razmotrio prodaju državljanstva EU trojici viših službenika VTB-a, Viktoriji Vanurinoj, Vitaliju Buzorevi i Alekseju Jankovitskom, pa su svi dobili kiparske pasoše, istog dana, u maju 2018.