
Prema najnovijem istraživanju kompanije „Kasperski”, 90 odsto ispitanika koristi alate zasnovane na veštačkoj inteligenciji, dok svaki peti korisnik aktivno primenjuje VI u procesu traženja posla.
Iako veštačka inteligencija nudi brojne prednosti poput prilagođavanja biografije konkretnom konkursu, njena upotreba u zapošljavanju otvara i važna pitanja autentičnosti, privatnosti i bezbednosti podataka. Dok jedni ističu da VI može značajno da unapredi proces prijavljivanja za posao, drugi upozoravaju da preterano oslanjanje na ove alate može dovesti do generičkih formulacija i gubitka ličnog pečata kandidata.
Kako bi kandidatima pomogao da veštačku inteligenciju iskoriste na najbolji način, „Kasperski” ukazuje na nekoliko važnih pravila za izradu kvalitetne biografije, uz očuvanje profesionalne autentičnosti i zaštitu ličnih podataka.
Kako savetuju, pre nego što se biografija šalje četbotu, neophodno je ukloniti poverljive informacije, uključujući ime i prezime, broj telefona, kućnu adresu, imejl-adresu, nazive kompanija i skenirana dokumenta. Prilikom korišćenja VI alata važno je imati u vidu da način čuvanja i obrade unetih podataka zavisi od konkretnog servisa i njegovih pravila privatnosti.
– Zbog toga je pre korišćenja četbota potrebno proveriti podešavanja privatnosti, mogućnost isključivanja korišćenja upita za dalje obučavanje modela, kao i politiku zaštite podataka. Osnovno pravilo je jednostavno, a to je da u javne alate veštačke inteligencije ne treba unositi informacije koje ne želite da budu izložene riziku od neovlašćenog pristupa ili neželjenog korišćenja.
Zato je važno da si-vi bude jasno strukturiran, pregledan i prilagođen poziciji za koju se kandidat prijavljuje. Ipak, prolazak kroz automatizovanu selekciju nije garancija uspeha. Biografiju će, po pravilu, u nekoj fazi procesa pregledati i stručnjaci za ljudske resurse, kojima su važni jasno predstavljeno iskustvo, konkretni rezultati i uverljivost kandidata.
Preterano oslanjanje na formulacije generisane pomoću VI može ostaviti utisak neautentičnosti. Zato biografiju treba prilagoditi tehničkim zahtevima sistema za selekciju, ali i ljudima koji će na osnovu nje procenjivati kandidata.
Jedan od najboljih načina za korišćenje veštačke inteligencije jeste da kandidat najpre samostalno sastavi si-vi, izdvoji najvažnije profesionalne uspehe i predstavi svoje iskustvo, a zatim zatraži pomoć alata u uređivanju teksta.
U takvom pristupu, veštačka inteligencija ima ulogu urednika, pa može da poboljša formulacije, unapredi strukturu, ukloni nepotrebna ponavljanja i naglasi iskustvo relevantno za konkretnu poziciju. Međutim, konačni sadržaj mora ostati veran stvarnim kvalifikacijama, znanjima i postignućima kandidata.
U suprotnom, biografija može postati opterećena opštim frazama i tvrdnjama koje ne odražavaju stvarno iskustvo, što može narušiti poverenje poslodavca tokom razgovora za posao.
Posebnu pažnju, kako navode stručnjaci, trebalo bi posvetiti tačnosti svih navoda. Svaka informacija o obrazovanju, radnom iskustvu, kvalifikacijama i profesionalnim rezultatima mora biti istinita i proverljiva. Veštačka inteligencija ponekad može da preuveliča dostignuća ili predloži formulacije koje ne odgovaraju stvarnom iskustvu, pa je odgovornost za konačni sadržaj uvek na kandidatu.
– Alati za pisanje zasnovani na veštačkoj inteligenciji izuzetno su korisni za strukturiranje i doterivanje sadržaja, ali moramo imati na umu da su javno dostupni četbotovi praktično usisivači podataka. Unošenje kompletne profesionalne istorije, kontakt podataka ili dostignuća zaštićenih ugovorom o poverljivosti na eksternu VI platformu znači prepuštanje kontrole nad načinom na koji se te osetljive informacije čuvaju, obrađuju ili potencijalno koriste u budućim modelima za obuku – objašnjava Rade Furtula, presejls menadžer u kompaniji „Kasperski”.