Energetika - Bosna i Hercegovina

BiH bi još dugo mogla biti pod sankcijama Energetske zajednice, jer RS forsira svoj zakon o gasu

BiH je nažalost jedina evropska država kojoj su uvedene sankcije Energetske zajednice (EZ), zbog čega je blokirana u mnogim bitnim energetskim procesima.

Razlog za to je nepostojanje državnog zakona o tržištu i transportu električne energije i gasa, kojeg prije svega blokira entitet Republika Srpska, koja smatra da je to prijenos nadležnosti sa entiteta na državu.

Na narednoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske trebao bi se naći Prijedlog zakona o gasu tog entiteta, čije bi usvajanje dodatno produžilo sankcije Energetske zajednice za BiH. O čemu se radi. Naime, uslov EZ-a je da postoji jedan krovni, odnosno državni zakon o tržištu i transportu električne energije i gasa, koji bi entiteti svojim naknadnim zakonima samo upotpunili.

Iako je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović taj zakon na državnom nivou uputio u proceduru i trenutno je u javnoj raspravi, to u praksi ne mora značiti ukidanje sankcija, ako RS nastavi svoju tvrdoglavu politiku ignorisanja ranije dogovorenih principa.

Federacija negoduje

Zbog toga negoduje i FBiH, a ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić u razgovoru za Klix.ba ističe da Republika Srpska u potpunosti krši dogovorene principe i ugrožava status BiH.

"Nažalost opet je na djelu situacija da svi nešto zajednički dogovorimo, a kasnije svako radi ono što mu odgovara. Sredinom oktobra prošle godine ministar industrije, energetike i rudarstva RS-a Petar Đokić, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač i ja potpisali smo Sporazum o otklanjanju ozbiljnog i dugotrajnog prekršaja Ugovora o Energetskoj zajednici u gasnom sektoru. Tada smo usaglasili pet zaključaka. Prije svega, odlučili smo podržati nacrt državnog zakona kao osnovu za daljnje usaglašavanje i izradu po zakonom propisanoj proceduri, sve uz ekspertsku podršku Energetske zajednice", kazao je Džindić.

Nakon toga su entiteti trebali donijeti harmonizovane zakone iz oblasti gasa da upotpune rješenja državnog nivoa. Dakle redoslijed je jasan: prvo državni, pa entitetski zakoni koji trebaju biti dopuna onog državnog.

"Potpisivanjem ovog sporazuma odgodili smo sankcije Energetske zajednice do 31. marta ove godine, no s obzirom da rok za donošenje državnog zakona opet nije ispoštovan one su uvedene od 1. aprila. Nažalost, ovdje Federacije plaća cijenu tuđih grešaka i mislim da je u ovom slučaju zakazala prije svega Energetska zajednica. Njena obaveza, kao supotpisnika sporazuma, je da javno istupi i otvoreno kaže ko je napravio propuste i da sporazum krše državni nivo i RS", naglašava Džindić.

Energetska zajednica dijeli krivicu

Čini se kako Energetska zajednica pokušava krivicu podijeliti podjednako među sve nivoe vlasti.

"Pristajanjem na ovakvo ponašanje RS-a na Federaciju se vrši pritisak da postupi protuustavno, te da i sama donese zakon o gasu iako to nije u njenim ustavnim nadležnostima", zaključuje Džindić.

S obzirom da je izvjesno produženje sankcija, BiH bi u narednom periodu mogla biti lišena bilo kakvih investicija u sektoru gasa.

"Energetska zajednica je kroz sankcije pozvala Evropsku komisiju da razmotri pitanje daljih ulaganja u BiH u polju električne energije, a znamo da smo mi ambiciozni kada je riječ o tom sektoru", objasnio je Šarović kada je u aprilu ove godine najavio slanje zakona u parlamentarnu proceduru.