Centrale čekaju novi katastar

Bez autora
May 19 2017

Svaki treći kilovat struje koji se proizvede u Srbiji dolazi iz vode. Najviše iz Dunava i Drine, ali veliki hidropotencijal Velike Morave, Ibra, Zapadne Morave, Lima i drugih reka je potpuno neiskorišćen. Izgradnju malih hidorelektrane koči to što je registar potencijalnih lokacija za ove objekte, nastao 1987. godine. U izradi je novi katastar mesta gde bi investitori mogli da grade male proizvođače struje na rekama, a trebalo bi da bude završen do decembra 2018. To se čulo na konferenciji "Tehnologija i oprema za male hidroelektrane u Srbiji i Crnoj Gori" koju je u utorak organizovala Nemačko - srpska privredna komora. Izvršni član ove komore Martin Knap rekao je da Srbija ima hidropotencijal od 1.000 gigavati godišnje koji ne koristi, a da energetska strategija Srbije predviđa da se proizvodnja struje kroz hidropotencijal podigne sa trenutnih 43,5 na oko 400 megavat-sati do 2030. Predstavnik ove komore, Stevan Đurić rekao je da je cilj da se spoje nemačke kompanije koje se bave obnovljivim izvorima energije sa srpskom privredom.

Centrale čekaju novi katastarSvaki treći kilovat struje koji se proizvede u Srbiji dolazi iz vode. Najviše iz Dunava i Drine, ali veliki hidropotencijal Velike Morave, Ibra, Zapadne Morave, Lima i drugih reka je potpuno neiskorišćen. Izgradnju malih hidorelektrane koči to što je registar potencijalnih lokacija za ove objekte, nastao 1987. godine. U izradi je novi katastar mesta gde bi investitori mogli da grade male proizvođače struje na rekama, a trebalo bi da bude završen do decembra 2018.

To se čulo na konferenciji "Tehnologija i oprema za male hidroelektrane u Srbiji i Crnoj Gori" koju je u utorak organizovala Nemačko - srpska privredna komora. Izvršni član ove komore Martin Knap rekao je da Srbija ima hidropotencijal od 1.000 gigavati godišnje koji ne koristi, a da energetska strategija Srbije predviđa da se proizvodnja struje kroz hidropotencijal podigne sa trenutnih 43,5 na oko 400 megavat-sati do 2030. Predstavnik ove komore, Stevan Đurić rekao je da je cilj da se spoje nemačke kompanije koje se bave obnovljivim izvorima energije sa srpskom privredom.

Direktor Departmana za energetiku, elektroniku i telekomunikacije na Fakultetu tehničkih nauka, Univerziteta u Novom Sadu Boris Dumnić rekao je da prema registru potencijalnih lokacija za izgradnju malih hidroelektrana postoji 856 lokacija, ali da ovaj dokument ne odslikava na pravi način snagu koju bismo na rekama mogli da iskoristimo.

- Postoji tehnički i zakonski okvir za male hidroelektrane. Razvoj, međutim, koče nepotpuni podaci iz aktuelnog katastra potencijalnih lokacija, jer su se od 1987. godine promenile i hidrološke prilike i imovinsko-pravni odnosi - rekao je Dumnić.

- Sredstvima evropskih fondova radi se novi registar, koji bi investitorima trebalo da obezbedi sve potrebne podatke.

On je rekao da je ova konferencija prilika da se daju najvažnije informacije o regulativi i procesima dobijanja dozvola, prirodnim potencijalima, dok nemački stručnjaci treba da predstave najnovija tehnička i tehnološka dostignuća koja u Srbiji mogu da se primene kako bi se ovaj sektor razvijao.

Dunav - Tisa - Dunav

Direktor Departmana za energetiku, elektroniku i telekomunikacije na Fakultetu tehničkih nauka, Univerziteta u Novom Sadu, Boris Dumnić rekao je da sistem Dunav - Tisa - Dunav ima značajan hidropotencijal. Ovaj sistem, prema njegovim rečima, mogao bi da obezbedi 15 do 20 odsto električne energije koja je potrebna Vojvodini.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik