Centri za biomasu zaobilaze Hrvatsku

Bez autora
Jan 22 2017

Biomasa je sve veći energetski biznis, u Europi već duže vrijeme, a posljednjih godina i u Hrvatskoj te je sve veća potražnja za ovom ekološkom sirovinom. Procjenjuje se da u hrvatskim šumama godišnje nastane oko 2,5 milijuna kubnih metara drvnog otpada koji je pogodan za energetsko iskorištavanja kao biomase, a još 1,1 milijun kubika nastane kao otpad u drvnoj industriji. No, to je premalo i već godinama traje "rat" zbog kvota tko ima pravo na biomasu iz Hrvatskih šuma, a tko je zakinut. Uz sve to, prije dvije se godine pojavila inicijativa njemačkih investitora, a što je financijski spremna podržati i Europska unija, da se u regiji izgradi niz logističko-prodajnih centara za biomasu. Radi se o projektu BioRES koji je trebao obuhvatiti Bugarsku, Srbiju i Hrvatsku i gdje bi se, barem u dvije od tri zemlje, trebalo izgraditi 6-8 centara.

Centri za biomasu zaobilaze HrvatskuBiomasa je sve veći energetski biznis, u Europi već duže vrijeme, a posljednjih godina i u Hrvatskoj te je sve veća potražnja za ovom ekološkom sirovinom. 

Manjak sirovine

Procjenjuje se da u hrvatskim šumama godišnje nastane oko 2,5 milijuna kubnih metara drvnog otpada koji je pogodan za energetsko iskorištavanja kao biomase, a još 1,1 milijun kubika nastane kao otpad u drvnoj industriji. No, to je premalo i već godinama traje "rat" zbog kvota tko ima pravo na biomasu iz Hrvatskih šuma, a tko je zakinut. Uz sve to, prije dvije se godine pojavila inicijativa njemačkih investitora, a što je financijski spremna podržati i Europska unija, da se u regiji izgradi niz logističko-prodajnih centara za biomasu. Radi se o projektu BioRES koji je trebao obuhvatiti Bugarsku, Srbiju i Hrvatsku i gdje bi se, barem u dvije od tri zemlje, trebalo izgraditi 6-8 centara.

I dok u Srbiji ozbiljno rade na ovom projektu, navodno je percipirano već 15 potencijalnih lokacija, u Hrvatskoj to nitko nije ni ozbiljno shvatio. Štoviše, većina ljudi vezanih uz biomasu nije ni čula za ovaj projekt. Tako Ivić Pašalić, vlasnik drvne tvrtke Mundus Viridis i donedavni predsjednik Drvnog klastera Hrvatske gospodarske komore (HGK), kaže da niti je čuo za taj projekt niti vidi njegov smisao:"Sva količina biomase u Hrvatskoj je vezana uz Hrvatske šume ili privatne tvrtke i osobe. Oni izravno ugovorno reguliraju promet biomase i ne vidim nikakvu svrhu za logističko-prodajne centre biomase. Eventualno, ako bi netko iz inozemstva želio uzeti dio kolača i na neki način preko takvog mehanizma izvesti biomasu iz Hrvatske".

Na njegovu tragu je i Željko Lovrak, poduzetnik te član Izvršnog odbora Udruge proizvođača peleta, briketa i drvne mase (CROBIOM). "Već sam godinama vezan uz drvnu industriju, posebice u energetskom smislu, ali moram priznati da za ovaj projekt nisam nikad čuo, niti mu vidim smisao. Ako iza toga stoji EU, možda se i radi o nečem ozbiljnom što će u narednom razdoblju zaživjeti pa ćemo s realizacijom vidjeti o čemu se zapravo radi i može li pridonijeti tržištu", kaže Lovrak.

Europski novac

Projekt BioRES pokrenut je 2015., a  u njega je uključeno devet partnera iz sedam zemlja EU-a te Srbije, a trebao bi se izvesti u spomenute tri države. Rok za njegovo izvođenje je lipanj 2017. godine, a potpomognut je s 1,86 milijuna eura iz EU programa Horizon 2020.  Plan je da se godišnje preko BioRES centara u ovim zemljama ostvari ukupan promet od oko 8000 tona sirovine.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik