Ako je suditi po najnovijim potezima države, ona nije u ljubavi s novim većinskim vlasnikom "Energoprojekt holdinga" Dobrosavom Bojovićem, kome tužbama i zabranama ne dozvoljava vlast u zavisnim preduzećima. Reč je o "Entelu", "Industriji" i "Opremi", gde mu je Komisija za hartije od vrednosti 19. januara oduzela pravo glasa jer nije dao ponudu za preuzimanje akcija tih preduzeća nakon sticanja većinskog vlasništva u Holdingu. Pored toga, država je i tužila Bojovića zato što je povukao tužbu protiv sebe koju je podnelo prethodno rukovodstvo.
Ako je suditi po najnovijim potezima države, ona nije u ljubavi s novim većinskim vlasnikom "Energoprojekt holdinga" Dobrosavom Bojovićem, kome tužbama i zabranama ne dozvoljava vlast u zavisnim preduzećima.
Reč je o "Entelu", "Industriji" i "Opremi", gde mu je Komisija za hartije od vrednosti 19. januara oduzela pravo glasa jer nije dao ponudu za preuzimanje akcija tih preduzeća nakon sticanja većinskog vlasništva u Holdingu. Pored toga, država je i tužila Bojovića zato što je povukao tužbu protiv sebe koju je podnelo prethodno rukovodstvo.
Ono je, naime, preko suda tražilo da se poništi ugovor kojim se "Energoprojekt holding" 2005. godine odrekao prava gradnje u bloku 26 na Novom Beogradu, a sve u korist Bojovićeve firme "Napred" i "Triniti kapitala".
Zbog ovakvih poteza Dobrosav Bojović, koji je većinski vlasnik najveće srpske građevinske kompanije, ipak nema sve poluge vlasti u zavisnim preduzećima "Energoprojekta". To upućuje na zaključak da je vlast retroaktivno shvatila da je u transakciji preuzimanja EP-a bilo niz njenih propusta koje sada pokušava da ispravi.
Da li će to uspeti, ne zna se, ali ono što se zna to je da je ceo ovaj galimatijas nastao čudnim odlukama Komisije za hartije od vrednosti, koja je nakon sopstvenih tvrdnji da je bilo kršenja zakona od Dobrosava Bojovića i sa njim povezanim firmama, ipak dozvolila preuzimanje "Energoprojekt holdinga".
Sada pak oduzimanjem prava glasa u zavisnim preduzećima, a pre toga i odbijanjem ponude od strane Bojovića, odnosno "Energoprojekt holdinga", za preuzimanje "Entela", "Opreme" i "Industrije" jer su preniske država kao da želi da naknadno ispravi svoje greške.
I dalje ostaje pitanje zašto je država sebi dozvolila da prošlog leta izgubi većinsko vlasništvo nad nekadašnjim svetskim gigantom. Odgovor će se možda dobiti na sudu, ali je pitanje da li će uspeti da vrati vreme i stanje od 31. jula 2017. godine, do kada je bila većinski vlasnik "Energoprojekt holdinga". Država se jedno vreme pravila gluva i prećutno dozvolila da se mnoge nezakonitosti oko kupovine akcija naknadno legalizuju.
Poznavaoci prilika kažu da ima indicija koje ukazuju na to da se država pokajala.
- Mnogo je bilo nelogičnosti s preuzimanjem "Energoprojekta". Kao iz vedra neba, 31. januara firma "Dunav osiguranje" prodaje 3,43 odsto akcija Holdinga. U tom trenutku nije poznato ni zašto ni kome jer je kupac bio sakriven iza kastodi naloga u Erste banci. Drugog februara se dogodilo nešto slično, ovog puta je prodavac bio "East Capital", a kupac je ponovo bio sakriven iza kastodi računa. Nakon te prodaje logično je bilo da i drugi akcionari prodaju akcije. Država zato treba da preispita ko je iz vlasti dao mig da se prodaju akcije. Čini se da je to neko uradio svojevoljno, a da država ne želi da otkrije njegovo ime, već pokušava da nađe način kako da ponovo preuzme kontrolu nad "Energoprojektom". Mehanizme za to ima jer su mnoge odluke KHOV kontradiktorne, a i sam Bojović joj svojim potezima ide naruku jer se ponaša suprotno zakonu - objašnjava jedan od berzanskih stručnjaka.
Iz države pak ne žele da se odrede da li ovim potezima žele da ponište odluku o preuzimanju.
- Bojović je prekršio propise kada je dao ponudu za preuzimanje zavisnog društva "Entel" jer je tu transakciju hteo da realizuje preko "Energoprojekt holdinga" i da taj trošak ne plati on, već država kao manjinski akcionar, čime je ugrozio njene interese, ali i interese ostalih akcionara - kažu u Ministarstvu privrede.
Dobrosava Bojovića pak sve ovo ne brine mnogo, koji kaže da tužba države i rešenje KHOV o oduzimanju prava glasa ne zaslužuju komentar.
Za zavisna društva ponuda i tri puta manja od realne cene
Dobrosav Bojović je dao izuzetno nisku cenu za preuzimanje akcija zavisnih društava. Za "Industriju" je prvo dao 304 dinara po akciji, a naknadno 2.070, dok je fer cena 5.800 dinara. Za "Opremu" je ponudio 2.700 dinara a realna cena je 6.166 dinara. Za akcije "Entela" ponudio je 13.806 dinara, a akcionari traže 40.134 dinara.
Sve ove ponude odbila je KHOV, a nove Bojović nije dao, iako ga je KHOV pozivala, pravdajući to zdravstvenim razlozima i odsustvom sa posla.