Energetika - Bosna i Hercegovina

Energetski izazovi: BiH kasni za evropskim zakonodavstvom

Ovo je istakla šef Sektora za električnu energiju u Sekretarijatu Energetske zajednice Jasmina Trhulj na panelu održanom u okviru Samita energetike "SET - Trebinje 2026", koji okuplja investitore, stručnjake i direktore elektroprivreda iz regiona.

Ključ u zakonskim reformama

Tokom panela razgovarano je o više tema, među kojima su baterijski sistemi, karbonske takse i posljedice koje novi evropski mehanizmi imaju na elektroenergetski sektor regiona.

- Zajednički imenitelj za sva ta pitanja jeste donošenje propisa koji će biti u skladu sa paketom za električnu energiju, odnosno sa pravilima za integraciju tržišta koje su ministri Energetske zajednice, uključujući i ministre iz BiH, usvojili 2022. godine, uz obavezu da se do kraja 2023. ti propisi prenesu u zakonodavstvo - rekla je Trhuljeva.

Prema njenim riječima, BiH taj paket još nije usvojila, iako je tokom prethodne godine bilo više inicijativa da se donese zakon koji bi regulisao tržište električne energije na nivou BiH, rad regulatora i prenos električne energije.

Posljedice kašnjenja i CBAM

Ona je upozorila da kašnjenje u reformama već ima posljedice, posebno zbog primjene evropskog mehanizma za prekogranično oporezivanje ugljenika - CBAM.

Govoreći o energetskoj tranziciji, Trhuljeva je naglasila da su potrebna velika finansijska sredstva, ali da zemlje regiona ne treba da se oslanjaju isključivo na pomoć Evropske unije.

Ulaganja i stabilnost sistema

Tokom samita održani su i paneli koji su, pored tranzicije, bili posvećeni ulaganju u nove energetske kapacitete, što je neophodno kako bi elektroprivrede u regionu ostale stabilne i konkurentne.

Generalni direktor "Elektroprivrede Republike Srpske" Luka Petrović rekao je da će tehnološke promjene i razvoj vještačke inteligencije uticati na tržište rada u energetskom sektoru.

Naglasio je da region mora zadržati sopstvenu proizvodnju električne energije, povećavati kapacitete i kreirati zajedničke politike razvoja. Kako je istakao, proizvodnja iz termoelektrana biće sve skuplja, te će se sve više isplatiti ulaganje u obnovljive izvore.

Zelena tranzicija kao šansa

Direktor "Elektroprivrede Srbije" Dušan Živković složio se sa Petrovićem, navodeći da svijet traži sve više kilovat-sati, zbog čega je neophodno donositi hrabre odluke.

Predsjednik Odbora direktora "Elektroprivrede Crne Gore" Milutin Đukanović istakao je da zelena tranzicija predstavlja razvojnu šansu za region, dok je generalni direktor "Elektroprivrede BiH" Sanel Buljubašić poručio da bez stabilne proizvodnje nema ni stabilne države.

- Oko 80 odsto električne energije proizvodimo iz uglja, ali naši potencijali hidroenergije, vjetra i solara su veliki i spremni smo da gradimo nove objekte - dodao je Buljubašić.

Izazovi

Na jednom od panela pod nazivom "Energetska tranzicija zapadnog Balkana: Izazovi, realnost i put do 2030/2050", istaknuto je da su sistemi za skladištenje energije, poput velikih baterija, jedna od najbržih investicionih opcija u energetskom sektoru, jer se mogu realizovati za 12 mjeseci i da igraju ključnu ulogu u stabilizovanju mreže i boljem korišćenju obnovljivih izvora. Kako je ovom prilikom ocijenjeno, kompanije moraju što više da rade na razvoju takvih sistema da bi bilo omogućeno brže reagovanje na promjenljive zahtjeve tržišta.