Najava Petera Sijarta, ministra spoljnih poslova Mađarske, da će ova zemlja dodatne količine gasa uvesti sa juga, preko Bugarske i Srbije, zahvaljujući izgradnji gasovoda preko te dve zemlje, a da je pri tome Mađarska već potpisala ugovor sa Rusima o povezivanju sa gasovodom „Turski tok”, otvara pitanje da li to znači da će krak „Turskog toka” preći i preko Srbije. Ova vest je utoliko interesantnija ako se zna da je Ankara odobrila gradnju „Turskog toka” preko kopna, odnosno da je „Gasprom” potpisao protokol sa vladom Turske o izgradnji kopnene deonice gasovoda. Da li to znači da se kockice polako slažu i da će i naša zemlja konačno ući na mapu prioriteta nekog od novih gasovoda, posle propalog „Južnog toka”, Vojislav Vuletić, predsednik Udruženja za gas Srbije, kaže da sve ovo govori u prilog tome.
Najava Petera Sijarta, ministra spoljnih poslova Mađarske, da će ova zemlja dodatne količine gasa uvesti sa juga, preko Bugarske i Srbije, zahvaljujući izgradnji gasovoda preko te dve zemlje, a da je pri tome Mađarska već potpisala ugovor sa Rusima o povezivanju sa gasovodom „Turski tok”, otvara pitanje da li to znači da će krak „Turskog toka” preći i preko Srbije.
Ova vest je utoliko interesantnija ako se zna da je Ankara odobrila gradnju „Turskog toka” preko kopna, odnosno da je „Gasprom” potpisao protokol sa vladom Turske o izgradnji kopnene deonice gasovoda.
Da li to znači da se kockice polako slažu i da će i naša zemlja konačno ući na mapu prioriteta nekog od novih gasovoda, posle propalog „Južnog toka”, Vojislav Vuletić, predsednik Udruženja za gas Srbije, kaže da sve ovo govori u prilog tome.
– Mislim da je u ovom trenutku „Turski tok” realan. Zato što je ipak Evropa dozvolila, a i graditelji su se saglasili da poštuju takozvani Treći energetski paket i evropske propise u oblasti energetike. Osim toga, nema drugog gasovoda kojim bi Mađarska preko Bugarske i Srbije mola da povlači dodatne količine gasa nego krak „Turskog toka”. To je na kraju krajeva i jedini gasovod koji ima ekonomski osnov da se izgradi jer postoje velike potrebe za gasom, a i gasa ima dovoljno – kaže Vuletić.
Sve ovo, dodaje, zavisiće na kraju od toga da li će Bugarska ponovo pokleknuti pod pritiskom Vašingtona, kakav je slučaj bio i s „Južnim tokom”, ili će shvatiti kao što EU sada shvata, da mora da se distancira od SAD i vodi svoju politiku. Upravo ono što radi Angela Merkel, kancelarka Nemačke, gradeći gasovod „Severni tok” 1 i dva s Rusijom – kaže Vuletić.
Odlukom da trasa drugog kraka „Turskog toka” ide preko Bugarske, Srbije i Mađarske ponavlja se osnovni deo puta gasovoda „Južni tok”. Razlika je jedino u njegovom četiri puta manjem kapacitetu i u tome što novi cevovod kroz crnomorske vode neće direktno ići u Bugarsku, već u Tursku.
Izvor „Politike” upućen u gasne prilike, i jedan od učesnika foruma u Sankt Peterburgu, kaže da su najave mađarskog ministra spoljnih poslova još jedna potvrda da će biti izgrađen „Srpski tok”. Ili kako god se on zvao, možda i neka varijanta „Južnog toka”, ali sa manjim kapacitetom i sa drugim učesnicima u izgradnji cevovoda ali i upravljačkim delom.
Ovo tim pre ako se zna da je Rusija potvrdila da će drugu cev „Turskog toka” preusmeriti na Bugarsku obalu tako da to sve liči na varijaciju „Južnog toka”. Srbija planira u dogovoru sa partnerima (u prvom redu s „Gaspromom”, a zatim i Bugarskom i Turskom), da trasa kraka „Turskog toka” kroz Srbiju ide postojećom trasom „Južnog toka”. To je i razumljivo jer su već dobijene brojne saglasnosti i dozvole, urađena planska dokumenta, geološko-geotehnička ispitivanja trase, delom je izvršena i eksproprijacija zemljišta.
Težnje i najave Mađarske da se povežu na „Turski tok” idu samo u prilog i Srbiji ali i Bugarskoj, objašnjava ovaj izvor i dodaje da se nada da će ovaj transportni pravac konačno imati i odluke svih relevantnih stratega, geopolitički konsenzus. Zdrava ekonomska logika ide u prilog takvom jednom projektu.
Isti izvor nije skeptičan da bi Bugarska, kao u slučaju „Južnog toka”, mogla da popusti pod pritiskom SAD, jer i pored svih obećanja Amerike i Evrope, da će im obezbediti dovoljne količine gasa, oni su i danas najvećim delom skoro 80 odsto zavisni od ruskih energenata. A da li će ruski gas, preko ovog kraka „Turskog toka”, doći i do Srbije zavisi od Bugarske, jer ne postoji drugi način da ovaj energent dođe do naše zemlje, zaključuje naš izvor.