HEP: U prvom kvartalu Plomin C i Ombla

Bez autora
Dec 25 2012

U prvom kvartalu 2013. godine, bez obzira na sve, kreće realizacija projekata Termoelektrane Plomin C i hidroelektrane Omble. Krajem iduće godine započet će se i s izgradnjom TE Sisak. Vrijednost ova tri projekta je 7,25 milijardi kuna, od čega samo na Plomin otpada šest milijardi, a na Omblu 1,12 milijardi kuna. Koračević je najavio da će u njegovu četvorogodišnjem mandatu HEP investirati ukupno 25,3 milijarde kuna u 13 novih energetskih postrojenja ukupne snage 9,2 teravatsati. Njih čak osam bi se trebalo pokrenuti tijekom 2014. godine. Najavljeno je i dodatno ulaganje 2,1 milijardu kuna u revitalizaciju postojećih pogona HEP-a, čime bi se trebalo dobiti 155 megavata dodatne snage. Ovogodišnja planirana ulaganja od ukupno tri milijarde kuna ostvarena su u visini od 70 posto. Financijsku konstrukciju HEP namjerava zatvoriti sa 12 milijardi kuna vlastitih sredstava, a ostatak bi se financirao pomoću kredita i strateških partnera. S planiranim investicijama Hrvatska bi već od 2017. trebala postati energetski samodostatna.

HEP: U prvom kvartalu Plomin C i OmblaU prvom kvartalu 2013. godine, bez obzira na sve, kreće realizacija projekata Termoelektrane Plomin C i hidroelektrane Omble, potvrdio je Zlatko Koračević, prvi čovjek HEP-a prilikom prezentacije programa rada Uprave za razdoblje 2012.- 2016., u petak u Zagrebu.

Krajem iduće godine započet će se i s izgradnjom TE Sisak. Vrijednost ova tri projekta je 7,25 milijardi kuna, od čega samo na Plomin otpada šest milijardi, a na Omblu 1,12 milijardi kuna. Koračević je najavio da će u njegovu četvorogodišnjem mandatu HEP investirati ukupno 25,3 milijarde kuna u 13 novih energetskih postrojenja ukupne snage 9,2 teravatsati. Njih čak osam bi se trebalo pokrenuti tijekom 2014. godine. Najavljeno je i dodatno ulaganje 2,1 milijardu kuna u revitalizaciju postojećih pogona HEP-a,  čime bi se trebalo dobiti 155 megavata dodatne snage. Ovogodišnja planirana ulaganja od ukupno tri milijarde kuna ostvarena su u visini od 70 posto, kažu u HEP-u.

Financijsku konstrukciju HEP namjerava zatvoriti sa 12 milijardi kuna vlastitih sredstava, a ostatak bi se financirao pomoću kredita i strateških partnera. S planiranim investicijama Hrvatska bi već od 2017. trebala postati energetski samodostatna.

Spomenimo da HEP godišnje uvozi 4-6 teravatsati struje, a za što utroši i do 250 milijuna eura. Iako je HEP grupa imala u prvom polugodištu 2012. gubitak od 350 milijuna kuna, Koračević je najavio da će financijski rezultat na kraju godine biti pozitivan, ne želeći zasad iznositi konkretne brojke. HEP namjerava u iduće tri godine  napraviti uštede od 2,23 milijarde kuna. Dio toga se planira ostvariti optimalizacijom proizvodnje, a ostatak smanjenjem broja zaposlenih za 3000; od toga će oko 350 ljudi biti tehnološki višak, dok će većina "suvišnih" HEP-ovaca iz sustava otići putem starosnih ili prijevremenih mirovina. Do 2016. godine planirano je i zapošljavanje minimalno 500 novih stručnjaka. HEP želi i povećati prihod po zaposlenom, sa sadašnjih 1015 kuna na 1464 kuna u 2016. godini.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik