Projekat za 400 kilovoltnu interkonekciju između Bajine Bašte u Srbiji, Pljevalja u Crnoj Gori te Višegrada u Bosni i Hercegovini donijeće ekonomske koristi za sve tri zemlje i finansijski je izvodljiv za operatore električnih prenosnih sistema. To je pokazala studija opravdanosti koja je završena u februaru ove godine. U saopštenju iz Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF) se navodi da će implementacija ovog projekta vjerovatno generisati značajne ekonomske i koristi za tržište električne energije u širem regionu Jugoistočne Evrope. Nalazi Procjene uticaja na životnu sredinu ukazuju da ovaj projekat može biti sproveden i realizovan na način da uzrokuje malo ili nikakvo narušavanje životne sredine i uticaj na stanovništvo koje je naseljeno i zaposleno u okolnom području. Pripremljen je širok set mjera za praćenje i umanjenje uticaja kojim bi se eliminisali bilo koji nepovoljni društveni i uticaji na životnu sredinu, njihova kompenzacija ili smanjenje na prihvatljive nivoe, a sve u sklopu procesa Procjene uticaja na društvo i životnu sredinu, navodi se u saopštenju.
Projekat za 400 kilovoltnu interkonekciju između Bajine Bašte u Srbiji, Pljevalja u Crnoj Gori te Višegrada u Bosni i Hercegovini donijeće ekonomske koristi za sve tri zemlje i finansijski je izvodljiv za operatore električnih prenosnih sistema. To je pokazala studija opravdanosti koja je završena u februaru ove godine.
U saopštenju iz Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF) se navodi da će implementacija ovog projekta vjerovatno generisati značajne ekonomske i koristi za tržište električne energije u širem regionu Jugoistočne Evrope.
"Nalazi Procjene uticaja na životnu sredinu ukazuju da ovaj projekat može biti sproveden i realizovan na način da uzrokuje malo ili nikakvo narušavanje životne sredine i uticaj na stanovništvo koje je naseljeno i zaposleno u okolnom području. Pripremljen je širok set mjera za praćenje i umanjenje uticaja kojim bi se eliminisali bilo koji nepovoljni društveni i uticaji na životnu sredinu, njihova kompenzacija ili smanjenje na prihvatljive nivoe, a sve u sklopu procesa Procjene uticaja na društvo i životnu sredinu", navodi se u saopštenju i dodaje da su predložene trase dalekovoda ili koridori u sve tri zemlje većinom u upotrebi od strane operatora prenosnih sistema za njihove postojeće trase dalekovoda nižeg napona, a koji su u upotrebi sada već više od 50 godina.
Ova interkonekcija je uključena u listu prioritetnih projekata podržanih od strane Sekreterijata Energetske zajednice sa sjedištem u Beču, a uključen je i u desetogodišnje razvojne planove Asocijacije Evropskih Operatera Prenosnih Sistema (ENTSO-e) za region Jugoistočne Evrope.
"U širem kontekstu, kada se projekat realizuje, činiće dio jakog infrastrukturnog koridora za električnu energiju između centralne Srbije i Italije, preko planiranog podmorskog kabla između Crne Gore i Italije", objašnjeno je u saopštenju.
Studija opravdanosti je završena u februaru 2015. godine. Kako bi se predstavili nalazi i priredila diskusija sa ključnim zainteresovanim stranama u vezi sa planom za naredne faze realizacije projekta, 26. marta 2015. godine, održaće se radionica sa početkom u 9,30 časova, u sali hotela “88 Rooms” u Beogradu.
Budžet studije je iznosio od 950.000 eura, a finansirala ga je Evropska Unija i to grant sredstvima Evropske Komisije (EK).