Energetika - Bosna i Hercegovina

Koliko struje je zaista potrebno BiH: Hoćemo li se nasukati?

Predstavnici nevladine organizacije Bankwatch Network prezentirali su prije nekoliko dana u Sarajevu studiju koja analizira scenarije ponude i potražnje električne energije u Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama zapadnog Balkana (Albanija, Srbija, Makedonija, Kosovo, Crna Gora) u narednih nekoliko godina.

Studija je urađena na Univerzitetu u Groningenu (University of Groningen, Groningen Centre of Energy Law, Dept. of Law & Economics), a njeni rezultati pokazuju da će, ukoliko zemlje zapadnog Balkana ostvare planirano proširenje kapaciteta, regija imati 56 posto viška električne energije 2024. godine, što ukazuje na značajne ambicije za izvoz.

Prema ovoj studiji, BiH može proširiti svoju poziciju najvećeg izvoznika električne energije u regiji (do 20.000 gigavat-sati), što je više nego dvostruko od stvarnih bh. potreba, čak i u scenariju visoke potrošnje, a u stopu nas prati Srbija sa 18.000 GWh.

Velike ambicije za izvoz električne energije, prema studiji, stvaraju opasnost od "nasukanih" sredstava. Ova organizacija upozorava da će, ukoliko vlasti u zemljama zapadnog Balkana donesu odluke o ekspanziji kapaciteta električne energije, bez uzimanja u obzir stanja u drugim zemljama, regija morati da se takmiči sa drugim bliskim izvoznicima, te rizikovati da planirane elektrane postanu neekonomične.

U Bankwatchu smatraju da prekomjerna gradnja energetskih objekata nije poželjna, s obzirom na to da bi tako značajno proširenje kapaciteta proizvodnje električne energije, kreirano da zadovolji potrebe izvozne potražnje, stvorilo opasnost da proizvođači postanu ovisni o izvoznom tržištu.

S obzirom na to da se očekuje višak zaliha u Evropi, povećana kompeticija može izvršiti pritisak na izvozne cijene i povećati rizik nastanka nasukanih sredstava - elektrane koje će jednostavno postati neekonomične. Iz tog razloga, studija sugerira pomno ispitivanje investicija koje su usmjerene na izvozno tržište, te također, predlaže da se razmatra razmjena za proizvodnju ili kupovinu električne energije. Studija pronalazi veliki jaz između planiranih kapaciteta i stvarnog napretka u izgradnji novih kapaciteta za proizvodnju električne energije. Međutim, ako Bosna i Hercegovina samo završi elektrane koje su trenutno u procesu izgradnje, to manje-više može pokriti njene zahtjeve do 2024. u slučaju niskog ili srednjeg rasta potreba, ali je potrebno da se preduzmu dodatne mjere za energetsku efikasnost i iskoristi povećana regionalna saradnja da bi se zadovoljile krajnje potrebe.