Najveći rasipnici energije u Evropi

Bez autora
Nov 18 2012

Od tri miliona zgrada u Srbiji, 70 odsto nema izolaciju, ne samo po evropskim standardima, već ni po našim važećim domaćim propisima. Otuda ne čudi što su naša domaćinstva najveći rasipnici energije u Evropi. Po novom Zakonu, svaki novi objekat treba da ima izolaciju od 12 centimetara stiropora, čime se troši tri puta manje energije. Vlada je odlučna da kroz energetsku efikasnost poboljša kvalitet življenja i da štedi energiju. Prvi put obuhvaćeni su i socijalni stanovi, a uvođenjem energetskih pasoša napravljen je prvi korak. Prvi energetski pasoš dobila je poslovna zgrada na beograskom Dedinju. Potvrdu o energetskoj efikasnosti dobiće uskoro još 150 zgrada u Srbiji. Sprečavanju daljeg rasipanja energije trebalo bi da doprinese i usvajanje Zakona o racionalnoj potrošnji.

Kuće bez izolacije greju ulicuOd tri miliona zgrada u Srbiji, 70 odsto nema izolaciju, ne samo po evropskim standardima, već ni po našim važećim domaćim propisima.

Otuda ne čudi što su naša domaćinstva najveći rasipnici energije u Evropi.

Po novom Zakonu, svaki novi objekat treba da ima izolaciju od 12 centimetara stiropora, čime se troši tri puta manje energije.

Vlada je odlučna da kroz energetsku efikasnost poboljša kvalitet življenja i da štedi energiju. Prvi put obuhvaćeni su i socijalni stanovi, a uvođenjem energetskih pasoša napravljen je prvi korak.

Prvi energetski pasoš dobila je poslovna zgrada na beograskom Dedinju. Potvrdu o energetskoj efikasnosti dobiće uskoro još 150 zgrada u Srbiji. Sprečavanju daljeg rasipanja energije trebalo bi da doprinese i usvajanje Zakona o racionalnoj potrošnji.

Ministarka energetike Zorana Mihajlović kaže da je povećanje energetske efikasnosti prioritet rada ove Vlade i resornog ministarstva, a da je cilj da se do kraja godine donese Zakon o racionalnoj potrošnji energije i svi podzakonski akti, njih oko 30.

"Da edukujemo građane, da pomognemo ne samo građanima nego i privredi i komunalnoj eneregetici, kako da budemo efikasniji u štednji energije. Da se neko bavio energetskom efikasnošću u prethodnom periodu, mi danas ne bismo uvozili električnu energiju", ističe Mihajlovićeva.

Predstoji dosta rada, jer najčešća slika srpske kuće ili zgrade pokazuje neizolovane krovove, neomalterisane zidove i vrata i prozore koji ne dihtuju.

Kada bi se na kući od 200 kvadrata, što je prosečna površina kuće u Srbiji, izolovala samo fasada, domaćinstvo bi godišnje uštedelo sto hiljada dinara za grejanje i hlađenje, a investiciju isplatilo za dve - tri godine. Ministarstvo građevina otvorilo je i sajt kako bi građane obavestilo o tom poslu.

"Napraviće se jedano koordinaciono telo koje će pratiti sva ta zbivanja što se tiče energetske efikasnosti. Uvećemo i nagrade i pohvale i objavljivanje na tom sajtu koja je najbolja zgrada izgrađena u tom mesecu, u godini", kaže Jasminka Pavlović iz Ministarstvo građevina i urbanizma.

Obnovu moraju pratiti povoljni krediti. Prvi put uključena je i Republička agecija za stanovanje, koja upravlja sredstvima socijalog stanovanja. Na proleće najavljuju početek gradnje 1.700 energetski efikasnih stanova u 12 gradova.

"Znači, pokriva se ne samo socijalno najugroženije stanovništvo, nego i ono stanovništvo koje ima mala primanja i na tržištu ne može da reši svoje stambeno pitanje", kaže direktorka Republičke agencije za stanovanje Maja Lakićević.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik