Energetika - Hrvatska

Obnovljivci imaju golem potencijal, ali tempo njihova razvoja i dalje je prespor

Glavni izazovi s kojima se sektor suočava su donošenje metodologije za naknadu za priključenje, nepredvidljivost operativnih ograničenja na mreži te dramatično zaostajanje Hrvatske u tempu realizacije investicija u usporedbi s drugim europskim tržištima.

HERA je prije dva i pol mjeseca donijela dugo očekivanu Odluku o iznosu jedinične naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu, kojom se utvrđuju jedinične cijene za izgradnju priključka i stvaranje tehničkih uvjeta u mreži. Naknade su ujednačene na razini cijele Hrvatske, čime se uklanjaju dosadašnje razlike između Zagreba i ostatka zemlje te se investitorima daje predvidljiviji okvir za planiranje i realizaciju projekata.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar istaknuo je kako je odluka donesena u važnom trenutku za hrvatski energetski sustav, u kojem je potrebno istodobno omogućiti razvoj obnovljivih izvora energije, jačati domaću proizvodnju električne energije i očuvati odgovoran odnos prema elektroenergetskoj mreži.

“Hrvatska nastavlja razvijati obnovljive izvore energije. To nije upitno. Ispunit ćemo ciljeve iz Nacionalnog energetskog i klimatskog plana i nastaviti povećavati domaću proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Obnovljivi izvori važni su za energetsku neovisnost Hrvatske, sigurnost opskrbe i konkurentnost našeg gospodarstva”, poručio je ministar Šušnjar.

Prema odluci HERA-e, jedinična cijena za izgradnju priključka i stvaranje tehničkih uvjeta u mreži niskog napona iznosi 193 eura po kilovatu, dok za mrežu srednjeg napona iznosi 96,5 eura po kilovatu. Jedinična cijena stvaranja tehničkih uvjeta u mreži visokog i vrlo visokog napona kod priključenja na mrežu srednjeg napona iznosi 9,5 eura po kilovatu, a jedinična cijena stvaranja tehničkih uvjeta u mreži visokog napona iznosi 19 eura po kilovatu.

Ravnatelj Energetskog instituta “Hrvoje Požar” Dražen Jakšić nedavno mi je u velikom intervjuu rekao kako obnovljivi izvori energije imaju specifičnost da njihova proizvodnja ne prati potrošnju jer ovisi o vremenskim uvjetima i prirodnim ciklusima.

“Takva varijabilna proizvodnja može stvarati izazove u održavanju ravnoteže elektroenergetskog sustava te povećava potrebu za skladištenjem energije. Sustavi za skladištenje energije omogućuju veću fleksibilnost, pridonose smanjenju zagušenja u mreži, povećavaju sigurnost opskrbe i danas su ključan preduvjet za integraciju većeg udjela obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav. Baterijski spremnici i reverzibilne hidroelektrane pritom imaju posebno važnu ulogu jer mogu znatno povećati kapacitet sustava za prihvat obnovljivih izvora te ublažiti rizik od poremećaja”, poručuje Jakšić, posebno ističući potencijale sunčeve energije.

Izazovi u održavanju ravnoteže

“Uz napredne sustave skladištenja energije i pametne mreže, sunčeva energija može osigurati stabilan izvor električne energije. To je domaći izvor energije, smanjuje ovisnost o uvozu fosilnih goriva i volatilnim međunarodnim tržištima, stoga je daljnji razvoj sunčeve energije važan i za povećanje sigurnosti opskrbe energijom i za smanjenje ovisnosti o uvozu”, jasan je Jakšić.

Energetski institut “Hrvoje Požar” s EBRD-om surađuje na izradi studije “Identificiranje lokacija mrežnih zagušenja na elektroenergetskoj mreži i potreba za baterijskim spremnicima energije u RH”.

“Važno je naglasiti da studija uzima u obzir širi regionalni kontekst te ubrzan rast obnovljivih izvora energije, ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj regiji jugoistočne Europe, uz analizu učinaka baterijskih spremnika na prekograničnu razmjenu električne energije, kretanje tržišnih cijena, ali, isto tako, kvalitetnije vrednovanje i iskorištavanje potencijala obnovljive energije. Ključan zaključak je da baterijski sustavi nisu i ne mogu biti zamjena izgradnji prijenosne mreže i mrežne infrastrukture, već su komplementarno rješenje za integraciju obnovljivih izvora energije”, poručuje Jakšić.

No, stvarnost zasad ne prati logiku. Nakon što je početkom 2026. godine, zahvaljujući iznadprosječno povoljnim hidrološkim uvjetima, Hrvatska privremeno ostvarila neto izvoz električne energije, trend se tijekom proljeća potpuno preokrenuo. Prema privremenim podacima za lipanj i prvu polovicu 2026. godine, hrvatski elektroenergetski sustav ponovno bilježi znatan rast uvoza električne energije.

U Elektroenergetskom izvješću za prvi kvartal 2026. godine udruga Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) upozorila je da je ostvareni neto izvoz posljedica iznimno povoljnih hidroloških prilika te da bez novih kapaciteta obnovljivih izvora energije, sustava za pohranu energije i dodatne fleksibilnosti sustava takav trend neće biti dugoročno održiv.

Prema privremenim podacima, Hrvatska je u lipnju raspolagala s 1608 gigavatsati električne energije. Od toga je čak 526 gigavatsati ili 32,7 posto osigurano uvozom, što uvoz čini najvećim pojedinačnim izvorom električne energije u hrvatskom elektroenergetskom sustavu tijekom promatranog mjeseca. Najveće količine električne energije uvezene su iz Mađarske i Bosne i Hercegovine. Posebno je zanimljivo da su obnovljivi izvori energije u lipnju sudjelovali s 44,2 posto u ukupno raspoloživoj energiji. Od toga su hidroelektrane činile 16,4 posto, dok su ostali obnovljivi izvori energije – sunčane elektrane, vjetroelektrane, biomasa i bioplin – sudjelovali s 27,8 posto. Time je još jednom potvrđeno da upravo sunce i vjetar tijekom ljetnih mjeseci preuzimaju sve važniju ulogu u domaćoj proizvodnji električne energije.

Tijekom najtoplijeg dana, 30. lipnja, dnevna potrošnja električne energije dosegnula je 70.348 megavatsati, dok je vršno 15-minutno opterećenje sustava iznosilo 3689 megavata, što su rekordne vrijednosti za hrvatski elektroenergetski sustav. Analize pokazuju da se tijekom razdoblja visokih temperatura dnevna potrošnja za svaki stupanj Celzija iznad prosjeka povećava za približno 1500 megavatsati, dok vršno opterećenje raste za oko 79 megavata.

Čini se da hrvatsko zaostajanje najviše dolazi do izražaja u segmentu solarne energije. Direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske Maja Pokrovac istaknula je nedavno da je sunce prvi put postalo najveći pojedinačni izvor električne energije u EU. Prema analizama Embera i Eurostata, solarne su elektrane u lipnju 2025. proizvele oko 22 posto ukupne europske električne energije i time prestigle nuklearnu energiju (21,6 posto), vjetar (15,8 posto), hidroenergiju (14,1 posto) i plin (13,8 posto).

Potražnja postoji

Pokrovac ističe kako “taj rast nije slučajan”. Europa danas bilježi sve veću insolaciju, trend koji će se zbog klimatskih promjena dodatno pojačavati, ali jednako važan je i snažan investicijski ciklus, javni i privatni, koji traje već godinama.

“Europa se paralelno priprema na idući korak energetske tranzicije, a to je stabilnost sustava. Zato je u posljednjih godinu dana instalacija baterijskih sustava za pohranu energije porasla za oko 150 posto. Baterije omogućuju da energija sunca ne ovisi samo o trenutku proizvodnje, nego postaje dostupna kad je najpotrebnija, rekla je Pokrovac.

Napominje da od približno 33 tisuće solarnih elektrana u Hrvatskoj oko 80 posto čine krovni sustavi kućanstava, što pokazuje da su građani prepoznali vrijednost vlastite proizvodnje energije. No, kada se promotri instalirana snaga po stanovniku, “situacija je alarmantna” – s prosječnih 244 vata po stanovniku Hrvatska je predzadnja u Uniji. Samo je Slovačka slabija od nas, a europski je prosjek triput veći, oko 755 vata.

Pokrovac kaže da je razlog tome činjenica da u Hrvatskoj praktički nema velikih solarnih projekata. “Na prijenosnoj mreži danas imamo samo osam solarnih elektrana, ukupne snage oko 120 megavata, a u drugim državama upravo ti veliki projekti nose glavninu tranzicije, dodala je. Ističe da Hrvatska ima oko 2300 sunčanih sati godišnje, što je iznad europskog prosjeka i usporedivo s najosunčanijim dijelovima južne Italije i Grčke, ali je udio solarne energije u našoj ukupnoj proizvodnji električne energije i dalje vrlo nizak, tek oko 6,6 posto.

Nakon izražene korekcije tijekom 2023. i 2024. godine, sektor obnovljivih izvora energije od proljeća 2025. ponovno bilježi snažan rast. Prema Hannesu Loackeru, upravitelju fonda Raiffeisen SmartEnergy ESG Equities, kombinacija geopolitičkih napetosti, sve većih troškova klimatskih promjena, povoljnijeg tržišnog okruženja i rastuće potražnje za električnom energijom, potaknute razvojem umjetne inteligencije, otvara nove prilike za ulaganja.

Ovisnost Europe o uvozu fosilnih goriva više nije apstraktan problem, već nešto što građani svakodnevno osjećaju kroz cijene goriva, grijanja i električne energije. To se posebno vidjelo tijekom nedavnih napetosti u Hormuškom tjesnacu, jednoj od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte, koje su još jednom pokazale koliko globalna opskrba energijom ovisi o nekoliko geopolitički osjetljivih prometnih pravaca. “Europska unija i dalje u velikoj mjeri ovisi o uvozu nafte, plina i ugljena iz trećih zemalja, zbog čega je izložena cjenovnim šokovima i geopolitičkim rizicima”, istaknuo je Loacker.

Dobra je vijest da su obnovljivi izvori energije danas najisplativiji način proizvodnje električne energije, a troškovi proizvodnje nastavljaju padati s daljnjim širenjem proizvodnih kapaciteta. “Težište ulaganja sve se više premješta s proizvodnje električne energije na razvoj elektroenergetske mreže. Dugoročno ne očekujemo rast cijena energije iznad razine inflacije”, ističe Loacker.

Novi pokretači rasta

Dodaje kako je uvriježeno mišljenje da nestalni izvori energije, poput vjetra i sunca, sami po sebi ne mogu osigurati stabilnu opskrbu električnom energijom. “U kombinaciji sa sustavima za pohranu energije mogu osigurati i sigurnost opskrbe i zaštitu od cjenovnih šokova. Istodobno će elektrane na plin, nuklearna energija i drugi upravljivi izvori još desetljećima ostati neizostavan dio energetskog sustava”, kaže Loacker.

Osjetljivost na kretanje cijena sirovina i dalje ostaje važan čimbenik pri vrednovanju kompanija. No, prema njegovim riječima, tržište će sve više nagrađivati tvrtke koje su se uspješno prilagodile budućim poremećajima pa mogu očekivati i više tržišno vrednovanje.

Sve važniji strukturni pokretač rasta postaje nagli porast potražnje za električnom energijom, potaknut razvojem umjetne inteligencije i podatkovnih centara. Veliki pružatelji cloud usluga (tzv. hyperscalers) i tehnološki konglomerati trebaju goleme količine pouzdane električne energije uz što niže emisije ugljikova dioksida te sve češće sklapaju dugoročne ugovore o opskrbi električnom energijom iz vjetroelektrana i sunčanih elektrana.

“Razvoj umjetne inteligencije jedan je od najsnažnijih novih pokretača potražnje za obnovljivim izvorima energije. Podatkovni centri trebaju električnu energiju 24 sata dnevno, a vodeće tehnološke kompanije jasno su se obvezale da će tu potražnju zadovoljiti energijom iz održivih izvora. Riječ je o dugoročnom trendu koji tržište još nije u potpunosti uračunalo u cijene”, rekao je Hannes Loacker.

Unatoč nepovoljnijim vremenskim uvjetima, obnovljivi izvori energije ostali su nositelji domaće proizvodnje električne energije. U prvih šest mjeseci 2026. godine sudjelovali su 79 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije u Hrvatskoj te s 58,4 posto u podmirenju ukupne potrošnje električne energije. Posebno se ističe nastavak snažnog razvoja solarne energije. U prvih pet mjeseci 2026. godine u pogon je pušteno novih 218 megavata sunčanih elektrana, čime solarni sektor nastavlja biti najbrže rastući segment hrvatske energetike.

Međutim, podaci za prvo polugodište pokazuju da sadašnji tempo razvoja još uvijek nije dovoljan za značajnije smanjenje ljetnog uvoza električne energije. Procjene pokazuju da bi za pokrivanje sadašnjih potreba za uvozom tijekom ljetnih mjeseci Hrvatska trebala ubrzati izgradnju sunčanih elektrana na približno 50 megavata mjesečno, odnosno osigurati oko 2400 megavata novih solarnih kapaciteta u sljedeće četiri godine – a ta je priča zasad, čini se, na “dugom štapu”….