Već ove godine, u Srbiji bi mogli početi radovi na Solarnom parku, najvećem u svetu, u čiju izgradnju će luksemburška kompanija “Sekjurum ekviti partner Jurop” uložiti oko dve milijarde evra. Za planirani solarni park potrebno je oko 3.000 hektara, što je “u komadu” teško obezbediti, pa će se ova investicija, najverovatnije, realizovati na deset do dvadeset manjih lokacija - na Pešteru i u okolini Sjenice, gde je broj sunčanih dana za 70 odsto veći nego u Nemačkoj, na primer. Solarni paneli neće biti instalirani na poljoprivrednom zemljištu, već na vojnim poligonima i površinama čiji je vlasnik država, a tačne lokacije biće utvrđene u naredna dva-tri meseca. Izgradnja “parka” trajala bi tri do pet godina i bilo bi angažovano od 2.500 do 3.000 radnika - uz planiranu izgradnju fabrike solarnih panela, koja bi koštala do stotinu miliona evra.
Već ove godine, u Srbiji bi mogli početi radovi na Solarnom parku, najvećem u svetu, u čiju izgradnju će luksemburška kompanija “Sekjurum ekviti partner Jurop” uložiti oko dve milijarde evra.
Po rečima državnog sekretara u Ministarstvu zaštite životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja, Bojana Đurića, za planirani solarni park potrebno je oko 3.000 hektara, što je “u komadu” teško obezbediti, pa će se ova investicija, najverovatnije, realizovati na deset do dvadeset manjih lokacija - na Pešteru i u okolini Sjenice, gde je broj sunčanih dana za 70 odsto veći nego u Nemačkoj, na primer.
Solarni paneli, naglasio je Đurić, neće biti instalirani na poljoprivrednom zemljištu, već na vojnim poligonima i površinama čiji je vlasnik država, a tačne lokacije biće utvrđene u naredna dva-tri meseca.
Izgradnja “parka” trajala bi tri do pet godina i bilo bi angažovano od 2.500 do 3.000 radnika - uz planiranu izgradnju fabrike solarnih panela, koja bi koštala do stotinu miliona evra. Sva proizvedena struja bi se izvozila po ceni od 16 evrocenti za kilovat, a Srbija je odabrana zbog spremnosti Vlade da prihvati projekat, geografskog položaja zemlje, idealnih klimatskih uslova za obnovljive izvore energije i visoko obrazovanog i kvalifikovanog kadra.
Posle obilja uglja otkrivenog u okolini Štavlja i na drugim delovima Peštera - sigurne rezerve su oko milijardu, a potencijalne čak pet milijardi tona - te planova za izgradnju termoelektrane koju bi finansirali Česi i puštanja u rad prve vetrenjače u selu Gradac kod Tutina, u koju je jedna srpsko-slovenačka firma uložila milione evra, ideja o solarnom parku, ako se realizuje, napravila bi od Peštera, do sada poznatog samo po stočarstvu i poljoprivredi, najveći “izvor” energije u Srbiji.
- Neosporno je da Pešter ima ogroman potencijal: kako za proizvodnju zdrave hrane, tako i kao bogat izvor obnovljive energije, ali bi sve to mnogo brže koristili kada bi se izgradio auto-put Beograd - Južni Jadran, čija trasa treba da prođe upravo preko Pešterske visoravni. Naravno, mnogo očekujemo i od završetak saobraćajnica Novi Pazar - Sjenica i Novi Pazar - Tutin, pa verujemo da će i država ovom kraju posvetiti mnogo više pažnje - kaže Bajro Gegić, predsednik opštine Tutin.
Sumnja u obećanja
Iako su žitelji ovog kraja svesni svih potencijala, a čuli su i za solarni park, ovoj ideji još ne pridaju veliki značaj. Kažu, sličnih najava bilo je i ranije, ali je na kraju sve ostajalo u planovima i na papiru. Tako se, podsećaju, elektrana “gradi” već ravno tri decenije, umesto planiranih 30, podignuta je samo jedna vetrenjača, a od najavljenih desetina mini-hidrocentrala, gradi se samo jedna - u okolini Tutina.