Energetika - Bosna i Hercegovina

Planovi o vjetroelektranama

Zna se da Bosna i Hercegovina ima mnogo zadataka da ispuni kako bi se približila načinu funkcioniranja Evropske unije.

Odnos prema energiji je jedno od izuzetno važnih pitanja, a u tome su važna dva segmenta – racionalizacija potrošnje i povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora - vode, sunca i vjetra.

Ideja da se u okolini Glamoča napravi niz elektrana na vjetar koji u ovim područjima puše gotovo stalno jedino je što Bosna i Hercegovina uradila na ovom polju proizvodnje energije. Planirano je da se napravi nekoliko desetina vjetrenjača ukupne snage oko 400 megavata. Administrativni problemi još nisu riješeni, tako da od realizacije zasad nema ništa.  Namjeru za izgradnju vjetroelektrana ima i Elektroprivreda BiH u Podveležju, ali ni tu, zasad, situacija nije mnogo bolja, prenosi FTV.
 
"U ovom trenutku ima mnogo priprema za izgradnju vjetroparkova, međutim, da bi se vjetroparkovi izgradili neophodno je i da se dobiju dozvole za priključenje na mrežu. Do sad niti jedan objekat nije dobio dozvolu za priključenje na mrežu", pojašnjava izvršni direktor za kapitalne investicije u Elektroprivredi BiH Amil Kamenica.
 
Evropa puno ulaže u proizvodnju ove vrste energije. Međutim, koliko je teško dostići te standarde pokazuje i primjer Slovenije kao nove članice Evropske unije. Slična priča kao i u Bosni i Hercegovini - investitor iz Slovenije Anton Korošec kaže da mu je za skupljanje svih potpisa trebala godina dana. Ali i kada je prikupio sve potpise, donesena je nova uredba koja je značajno obesmislila sav trud.
 
"Atmosfera u Sloveniji je nepovoljna. Ideja za izgradnju vjetrenjača u Primorskoj stara je već deset godina, ali zbog administrativnih problema teško je realizovati. Tu su i brojne blokade ljubitelja ptica koji tvrde da vjetrenjače uništavaju njihovu životnu sredinu", kaže stručnjak za energetiku iz Slovenije Peter Novak.
 
Bosna i Hercegovina, inače, ima velike potencijale za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Ali ta oblast kod nas gotovo je zaspostavljena. Razlog tome je nepostojanje odgovarajućih strategija razvoja za polja energetike, pojašnjava ekspert za klimatske promjene Martin Tais. "Ne može se nikako jedan entitet predstavljati pojedinačno - potreban nam je jedan krovni zakon koji će posmatrati državu kao cjelinu iz bilo kojeg ugla", kaže Mustafa Gagula, stručni savjetnik u Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH.
 
Neuređenost ove oblasti prepreka je za privlačenje investitora, ali i za pristup sredstvima koje dodjeljuje Evropska unija za  projekte u oblasti  energetike. A uporedo s nastojanjem da se što više energije proizvede iz obnovljivih izvora Evropa je krenula u oštru štednju. "Postoji veliki potencijal za smanjivanje potrošnje energije i samim tim za održavanje energetskog balansa, kao i smanjivanje emisije ugljendioksida i zaštite okoliša", kaže zamjenik šefa Evropske komisije u BiH Renzo Davidi.
 
Martin Tais ističe da se u Bosni i Hercegovini energija nemilice rasipa, pogotovo u stambenim objektima, koji su izgrađeni tako da je rasipaju od 30 do 40 posto. Ilustarcije radi: o shvatanju odnosa prema štednji između Bosne i Hercegovine i Evrope dovoljno govori i to da je Unija zabranila proizvodnju, prodaju i korištenje klasičnih sijalica. Zamijenjene su štednim koje troše 80 posto manje eleketrične energije. A u BiH i dalje se koriste klasične sijalice u većini domaćinstava.