Pletu mreže kroz Srbiju

Bez autora
Jan 02 2013

Neimari će u 2013. godini imati pune ruke posla, ako se bar deo obećanja Vlade Srbije ispuni. Najavljeni kapitalni projekti uposliće direktno ili indirektno bar 100.000 radnika. Investicije čiji se početak očekuje premašuju deset milijardi evra. To su projekti čija realizacija zahteva godine, tako da je teško proceniti koliko će se novca sliti na gradilišta baš u 2013. Izvesno je - građevinska sezona startuje u januaru, najskupljim svetskim projektom - “Južnim tokom”, vrednim 16 milijardi evra. Deo tog kolača, “teškog” 1,7 milijardi evra, pripašće bezmalo celoj građevinskoj operativi Srbije. Trasom dužine 472 kilometra protezaće se gasovod kroz Srbiju. Polaganjem kamena temeljca za kompresorsku stanicu u Bačkom Bregu počeće realizacija projekta. Finansiranje gasovoda kroz Srbiju biće projektno, a partneri (“Gasprom” i “Srbijagas”) preko zajedničkog preduzeća 30 odsto radova finansiraće sopstvenim sredstvima, a 70 odsto zajmom banaka. Prvi kubici gasa poteći će ka evropskim potrošačima 2015. godine. Samo od tranzita država će godišnje ubirati oko 200 miliona evra. Na ovom poslu biće angažovana naša operativa sa više od 2.000 radnika...

Pletu mreže kroz SrbijuNeimari će u 2013. godini imati pune ruke posla, ako se bar deo obećanja Vlade Srbije ispuni. Najavljeni kapitalni projekti uposliće direktno ili indirektno bar 100.000 radnika. Investicije čiji se početak očekuje premašuju deset milijardi evra.

To su projekti čija realizacija zahteva godine, tako da je teško proceniti koliko će se novca sliti na gradilišta baš u 2013. Izvesno je - građevinska sezona startuje u januaru, najskupljim svetskim projektom - “Južnim tokom”, vrednim 16 milijardi evra. Deo tog kolača, “teškog” 1,7 milijardi evra, pripašće bezmalo celoj građevinskoj operativi Srbije.

Gasovod
Trasom dužine 472 kilometra protezaće se gasovod kroz Srbiju. Polaganjem kamena temeljca za kompresorsku stanicu u Bačkom Bregu počeće realizacija projekta. Finansiranje gasovoda kroz Srbiju biće projektno, a partneri (“Gasprom” i “Srbijagas”) preko zajedničkog preduzeća 30 odsto radova finansiraće sopstvenim sredstvima, a 70 odsto zajmom banaka. Prvi kubici gasa poteći će ka evropskim potrošačima 2015. godine. Samo od tranzita država će godišnje ubirati oko 200 miliona evra. Na ovom poslu biće angažovana naša operativa sa više od 2.000 radnika.

Energetika
U oblasti energetike sledeće godine država planira da započne i nastavi projekte vredne skoro tri milijarde evra. Za najveće investicije sredstva još nisu obezbeđena.

Najambiciozniji projekat je TE Kolubara B. Ulaganje je procenjeno na 1,82 milijardi dolara. Početak radova planiran je za 2013. godinu, ali izvor finansiranja se još traži. Ako se obistine planovi, TE Kolubara B biće u funkciji 2019. godine.

Termoelektrana i rudnik uglja Štavalj u Sjenici, oživeće uz investiciju od 650 do 750 miliona evra. Naredne godine planirano je i ulaganje u rekonstrukciju TETO Novi Sad. Posao je “težak” 480 miliona evra.

Gasna veza Srbije sa Bugarskom (deo između Niša i Dimitrovgrada) trebalo bi da se gradi takođe 2013. Vrednost posla - 80 miliona dolara. Deo plaća Srbija, deo evropski infrastrukturni fondovi, a deo Evropska banka za obnovu i razvoj. Trebalo da se radi i podzemno skladište gasa “Itebej”. Zahvaljujući tom projektu, moći će da se skladišti trećina godišnjih potreba Srbije. Vrednost posla je 75 miliona evra.

Elektromreža
“Elektromreža Srbije” će nastaviti da gradi trafo-stanicu Beograd 20. Biće završena 2014. godine. Projekat vredan 29 miliona dolara, Elektromreže će pokriti svojim sredstvima.

Novi dvostruki dalekovod između Pančeva i Rešice (u Rumuniji) koštaće 25 miliona evra, a kraj se očekuje u 2014. godini. Pare su obezbeđene, delom iz budžeta Elektromreže, a delom iz EU. Među projektima za ovu godinu je i izgradnja i distributivne gasovodne mreže u Vranju. Potrebno je četiri miliona dolara, a novac bi obezbedio “Jugorosgas”. Srbija će, uz sve planirane projekte u energetici, za sebe obezbediti potpunu energetsku stabilnost. I ne samo to: u oblasti energetike zauzeće lidersku poziciju u regionu.

Saobraćaj
Saobraćajna infrastruktura još je daleko od liderske pozicije. Radovi na Koridoru 10 se nastavljaju, a najvažniji putni pravac u Srbiji konačno bi trebalo da bude kompletiran do kraja 2015. ili početkom 2016. godine. Projekat završetka Koridora 10 finansira se iz kredita međunardnih finansijskih institucija sa ukupno 1,2 milijarde evra.

Na proleće počinje gradnja još dve deonice auto-puta Beograd - južni Jadran od Obrenovca do Uba i od Lajkovca do Ljiga. Vrednost ovog posla, koji se finansira iz kredita kineske Eksim banke je 333 miliona dolara. Radovi bi trebalo da budu završeni u roku od 38 meseci.

U narednoj godini, najverovatnije putem koncesije, počeće izgradnja i deonica Koridora 11 od Obrenovca do Beograda i od Preljine do Požege. Vode se intenzivni pregovori i za deo koji će nas preko Peštera povezati sa Crnom Gorom.

Na proleće se ulazi i u projekat gradnje auto-puta od Pojata do Preljine u dužini od 109,6 kilometara. Radove izvodi kineska kompanija “Putevi i mostovi”, zadužena i za izgradnju prve faze auto-puta Novi Sad - Loznica od Novog Sada do Rume, u dužini od 27 kilometara. Ukupna vrednost ova dva projekta, za koje je zaduženo Ministarstvo za regionalni razvoj, iznosi 642 miliona evra ili oko 4,7 miliona evra po kilometru.

Železnice
Železnički Koridor 10, obnova pruge i izgradnja drugog koloseka, koštaće Srbiju 4,6 milijardi evra. Početak ovog velikog projekta planiran je u 2013. Novo rukovodstvo “Železnica Srbije” najavljuje modernizaciju pruge Niš - Dimitrovgrad sa 120 miliona evra kredita češke eksportne banke.

Iz kuvajtskog fonda za ekonomski razvoj sa 25 miliona evra na proleće se, posle pauze od jedne decenije, nastavljaju radovi na izgradnji železničke stanice “Beograd - Centar” u Prokopu.

Iz ruskog državnog kredita od 800 miliona dolara počinje modernizacija pruge Beograd - Pančevo, obnoviće se šest deonica Koridora 10 u dužini od 111 kilometara, gradiće se pruga Valjevo - Loznica, obnoviće se srpski deo pruge Beograd - Bar i nabaviti novi ruski dizelmotorni vozovi. 

Planovi NIS
- Naftna industrija Srbije ulagaće oko 500 miliona evra godišnje u naredne tri godine - najavio je nedavno Kiril Kravčenko, generalni direktor ove kompanije. - Izvoz Rafinerije Pančevo biće oko 400 miliona evra. Renoviraćemo 200 benzinskih stanica, a do kraja 2015. godine imaćemo oko 800 pumpi u šest država regiona.

Među projektima NIS su i termoelektrana-toplana Novi Sad (500 miliona evra), kao i investicija od 250 miliona evra u TETO Pančevo. Ovi poslovi bi trebalo da budu završeni do 2015. 

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik