Počela gradnja dalekovoda od Kragujevca do Kraljeva

Bez autora
Jun 16 2020

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić položio je danas u Kragujevcu kamen temeljac za dalekovod do Kraljeva, a vrednost radova iznosiće 13,5 miliona evra.

U okviru ove deonice, za koju su kamen temeljac položili i direktorka "Elektromreža Srbije" Jelena Matejić i gradonačelnik Kragujevca Radomir Nikolić, biće podignuta i naponska polja u trafostanicama u Kraljevu i Kragujevcu.

Antić je tom prilikom objasnio da će ova investicija omogućiti stabilnije snabdevanje ovog dela Srbije, a kao deo Transbalkanskog koridora spojiće tržišta istočne i zapadne Evrope.

Početak ovog projekta, kako je naglasio, snažan je signal da Srbija nastavlja sa investicijama i razvojnim projektima tamo gde je stala pre koronavirusa.

On je izrazio očekivanje da će ova deonica biti završena krajem sledeće ili početkom 2022. godine.

Transbalkanski koridor, čiji je danas započeti dalekovod deo, jedno je od ključnih oruđa za iskorišćenje potencijala iz obnovljivih izvora energije, rekao je ministar i kao primer naveo da je završena deonica od Pančeva do Rešica već omogućila da u sistem uđu vetroparkovi u Banatu.

Prema njegovim rečima, izgradnjom ovog dalekovoda omogućićemo stabilniji rad hidroelektrane Bajina Bašta, a povezivanje je jedan od ključnih koraka za izgradnju reverzibilne hidroelektrane Bistrica, koja je jedan od najvažniji strateških projekata.

Takođe, kako je dodao, u toku je priprema projektno-tehničke dokumentacije za deonicu koridora od Obrenovca do Bajine Bašte, ističući da je posebno ponosan na to što su posao izgradnje dalekovoda na međunarodnom tenderu dobile domaće kompanije.

Matejić je ukazala na to da se izgradnjom ovog dalekovoda stvara nova realnost jer je on deo Transbalkanskog koridora koji je elektroenergetski auto-put, naglasivši da on donosi nove mogućnosti za razvoj.

Prema njenim rečima, nema ekonomskog boljitka, niti investicija bez adekvatne i pouzdane elektroenergetske infrastrukture, a uz stabilno snabdevanje građana i industrije i finansijske koristi za zemlju ovakvi projekti donose i nova radna mesta i bolji život za naše ljude.

Ona je podsetila na to da je ugovor o izgradnji potpisan 24. marta u jeku korona krize, čime je poslata poruka da budućnost ne može da stane, uz napomenu da su temelji projekta postavljeni još 2014. godine.

Prva sekcija koridora od Pančeva do Rešica koštala je 27 miliona evra, a planirane treća i četvrta sekcija koštaće približno 100 miliona evra, tako da će ukupna vrednost koridora od Rumunije do Crne Gore kroz Srbiju iznositi 157 miliona evra, precizirala je Matejić.

Direktor Kancelarije Nemačke razvojne banke (KfW) u Srbiji Arne Gos precizirao je da ova finansijska institucija pomenuti projekat prati kreditom od 15 miliona evra i donacijom od 6,5 miliona evra, navodeći da ova investicija doprinosi maksimalno pouzdanom elektroenergetskom prenosnom sistemu.

U budućnosti, kada i ostale četiri sekcije koje su povezane sa ovim građevinskih projektom budu podignute, celokupan sistem će osigurati stabilno snabdevanje potrošača u zapadnoj i centralnoj Srbiji, i biti vitalna veza prenosnog sistema države i prekograničnih kapaciteta, objasnio je on.

Prema njegovim rečima, to će biti doprinos integraciji elektroenergetskog sistema Srbije u evropsku mrežu.

Gos je podsetio na to da je za 20 godina KfW, u ime Vlade Nemačke, finansirao projekte finansijske saradnje u iznosu od dve milijarde evra, od čega je 60 odsto bilo u energetskom sektoru.

Danas započeti dalekovod od Kragujevca do Kraljeva gradiće konzorcijum "Kodar Energomontaže", "Elektromontaža Kraljevo" i "Elnos BL", a rok za izgradnju je 610 dana.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik