Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je danas da je gradnja dalekovoda Kragujevac–Kraljevo dokaz da nastavljamo snažnu razvojnu politiku, iako smo sve kapacitete stavili u borbu za zaštitu građana od epidemije.
Antić je danas prisustvovao potpisivanju Ugovora o izgradnji 400 kV dalekovoda od TS Kragujevac 2 do TS Kraljevo 3, između direktorke kompanije EMS AD Jelene Matejić i predstavnika konzorcijuma izvođača radova Mladena Žujkovića.
Ugovor je potpisan u prostorijama Elektromreže Srbije (EMS), uz poštovanje svih propisanih mera zaštite od koronavirusa.
Ministar je objasnio da je visokonaponski dalekovod od Kragujevca do Kraljeva prvi infrastrukturni objekat nakon uvođenja vanrednog stanja u Srbiji, što dovoljno govori o izuzetnom značaju ovog projekta u okviru Transbalkanskog koridora za prenos električne energije.
Ovim ugovorom, kako je ukazao, na najbolji način pokazujemo da Srbija mora da nastavi snažnu razvojnu politiku i pored toga što su svi kapaciteti i instrumenti države stavljeni u funkciju borbe protiv epidemije COVID-19 i zaštite života građana.
Prema njegovim rečima, naša zemlja će se snažno zalagati za to da borba protiv epidemije ostavi što manje posledica na ekonomiju i stopu privrednog rasta, zbog čega će nam biti potrebne investicije.
Antić je naveo da je upravo zbog toga ovaj projekat značajan, uzimajući u obzir da će njegova realizacija početi za nešto manje od mesec dana, uz dominantno učešće domaćih kompanija.
On je naglasio da će izgradnja ovog dalekovoda značajno uticati na ukupnu energetsku stabilnost regiona, s obzirom na to da nas, preko Rumunije, povezuje sa Istočnom Evropom, a u narednim fazama i sa Zapadnom Evropom.
Reč je o dalekovodu koji predstavlja deo druge sekcije Transbalkanskog koridora za prenos električne energije, projekta od posebnog nacionalnog i regionalnog značaja, koji će omogućiti sigurno i stabilno snabdevanje električnom energijom korisnika na teritoriji Srbije i istovremeno spojiti tržišta Istočne i Zapadne Evrope.
Uz izgradnju dalekovoda, druga sekcija podrazumeva i podizanje naponskog nivoa TS Kraljevo 3 na 400kV i opremanje jednog 400kV dalekovodnog polja u TS 400/110kV Kragujevac 2.
Dužina dalekovoda koji se gradi je 60 kilometara, a ukupna ugovorena vrednost radova i opreme iznosi 13,5 miliona evra. Radovi bi trebalo da počnu za približno 30 dana, uz uvažavanje svih mera i okolnosti u vezi sa epidemijom koronavirusa. Rok za završetak radova je 610 dana.
Ukupna investiciona vrednost druge sekcije, zajedno sa radovima na trafo-stanicama u Kragujevcu i Kraljevu, iznosi 29,6 miliona evra.
Finansiranje se realizuje sredstvima zajma u iznosu od 15 miliona evra, koji je EMS-u odobrila Nemačka razvojna banka KfW (uz državnu garanciju), donacijom EU u iznosu od 6,5 miliona evra, koja će EMS-u biti dodeljena kroz mehanizam EU Investicionog okvira za Zapadni Balkan iz Evropskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan (koju će neposredno isplatiti KfW), kao i sopstvenim sredstvima EMS-a.
Matejić je ponovila da je dalekovod koji se gradi od ogromnog značaja za stabilnost napajanja električnom energijom u centralnoj Srbiji, ali je, kao deo Transbalkanskog koridora, i od velike regionalne važnosti, jer će biti bitan deo tog jedinstvenog energetskog koridora u ovom delu Evrope.
Ona je iskazala zahvalnost članovima prethodnog poslovodstva kompanije koji su prepoznali značaj i postavili temelje ovog projekta još 2014. godine, kao i našim partnerima iz Nemačke razvojne banke KfW.
Takođe, direktorka je prenela zahvalnost i Vladi Srbije i ministarstvima rudarstva i energetike, finansija, građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, kao i Ministarstvu za evropske integracije.
Nakon završetka druge sekcije Transbalkanskog koridora, uslediće realizacija treće sekcije, koja obuhvata izgradnju dvostrukog DV 400 kV Bajina Bašta–Obrenovac (109 kilometara), podizanje naponskog nivoa TS Bajina Bašta na 400 kV i opremanje dva nova 400kV dalekovodna polja u TS 400/220 kV Obrenovac.
Zatim je predviđena i četvrta sekcija koja podrazumeva izgradnju dvostrukog dalekovoda 400 kV Bajina Bašta–Višegrad–Pljevlja.