Energetika - Bosna i Hercegovina

Posjeta Rudniku i Termoelektrani Stanari: Domaći inžinjeri uče od Kineza

Iako do sada nisu na ovaj način komunicirali sa novinarima, EFT grupa odlučila je protekle sedmice da ih ugosti i približi im ono čime se bave.

Fokus je, naravno, bio na Rudniku i Termoelektrani Stanari, a povod je nedavno završeni prvi dio testne faze rada Termoelektrane, koji je bio i više nego uspješan.

Koncesija od 45 godina

Predstavnici EFT-a novinare iz Sarajeva i Banje Luke poveli su u obilazak Termoelektrane i Rudnika, gdje smo se sami mogli uvjeriti kako su radovi zaista pri kraju i kako se radi sa najnovijom tehnologijom. U komandnoj sobi mnogo je ekrana sa slikama koje mi baš i nismo razumjeli, ali grupica Kineza koja je sjedila tu izgledala je kao da zna šta rade.

EFT je i doveo Kineze u Stanare kako bi domaćim inžinjerima pomogli u obuci i kada budu skroz spremni da rade samostalno (što će biti uskoro), Kinezi će se vratiti svojim poslovima.

Kad već pominjemo Kineze, treba istaći kako je EFT grupa digla kredit upravo od Kineske razvojne banke, a otplaćivaće ga narednih deset godina. Koncesiju su dobili na 30 godina sa mogućnošću produženja za još 15, dakle na 45 godina.

Struju, najvjerovatnije, neće prodavati na domaćem tržištu, već će je izvoziti u zemlje regiona, kojima manjka električne energije, te u druge zemlje Evrope - onome ko ponudi najbolju cijenu. Ukupna vrijednost investicije je 550 miliona eura, što je čini jednom od najvećih investicija u poslijeratnom periodu.

S obzirom na to da investitor nije "domaći" i da se struja neće ovdje prodavati, nameće se pitanje šta će BiH i njeni građani imati od svega ovoga. Odgovor je jednostavan - oko 900 porodica će se hraniti iz Stanara, a država... pa i ona će ubirati poreze. Građani Stanara i okolnih općina ne trebaju brinuti ni o zdravlju jer su se iz EFT grupe pobrinuli da ispoštuju sve standarde EU o zaštiti životne sredine i ekologiji. I s te strane je sve zadovoljavajuće.

- U januaru smo planirali da proizvedemo 30, a proizveli smo 38 gigavat-sati, što znači da smo prebacili relativni plan. U februaru i martu planiramo 60 gigavata, a već od aprila i maja će biti više od 100, dok smo za kraj maja ili početak juna planirali početak komercijalnog rada. Jako smo zadovoljni prvim dijelom testne faze, koja je bila za snimanje stanja, otklanjanje nedostataka, podešavanje i provođenje procedura za prvo puštanje u rad, kazao je Savo Mirković, tehnički direktor Termoelektrane.

Direktor Termoelektrane Ivica Jakovljević, dok smo obilazili rudnik, kazao je kako se ponosi činjenicom da su ispunili sve što su obećali da će uraditi 2005. godine kada su došli u Stanare. Ovo je, kako je kazao, prva elektrana koja je napravljena u ovom regionu poslije 30 godina.

- Ova pozitivna priča nije samo za naše uposlene i nije samo za EFT grupu, blagodati ove priče će osjećati svi, a mi ćemo se potruditi da to i dalje radi ovako uspješno i da pravimo onaj resurs koji je neponovljiv, a to su ljudi. Ovo je budućnost za 40 godina, ovakve kompanije su kompanije koje uzimanju mnogo, ali mnogo više vraćaju, a to lokalna zajednica prepoznaje, kazao je Jakovljević.

Iako energiju koju su proizveli u prvom dijelu testne faze nisu prodali u BiH (već Švicarskoj 50 posto, te Hrvatskoj i Sloveniji), Jakovljević ne isključuje ni tu mogućnost. Naime, kao i svakoj drugoj kompaniji, i EFT-u je prioritet zarada. Međutim, ukoliko se ukaže potreba da prodaju struju i u BiH, kazao je, to će i uraditi.

Odlaganje pepela

Novinari su obišli termoelektranu, rudnik, a zatim nam je pokazana ogromna deponija pepela. Njena površina dovoljna je za šestogodišnju proizvodnju pepela.

- U zapadnom dijelu je već počelo odlaganje pepela koje je produkt proizvodnje iz testne faze. Treba istaći i da koliko god da bude vjetra, neće biti širenja pepela mimo deponije. Imamo tehnologiju koju su projektovali vrhunski stručnjaci, dakle dodaje se određeni procent vode koji, pored folije koja je postavljena, sprečava raspršavanje u toku transporta, a i u deponiji se na taj način stvara korica koja sprečava uticaj vjetra i raznošenje na okolni dio, objasnio je Jakovljević.

Milan Stojaković, tehnički direktor Rudnika, dok smo gledali u rudnik Raškovac, objašnjavao nam je kako je ugalj u tom rudniku nastao prije desetak miliona godina kada je na tom mjestu bila laguna Panonskog mora. Tu je tada vegetacija bila vrlo intenzivna, bilo je mnogo šume, a drveće je padalo u vodu i tako se taložila drvna masa.

- Ugalj iz ovog rudnika se do sada koristio uglavnom za široku potrošnju i proizvodnju toplotne energije. Međutim, od ove godine ugalj se koristi i za potrebe snabdijevanja termoelektrane ugljem. Ovakav ugalj se uglavnom koristi u cijelom svijetu za proizvodnju struje, jer je to ugalj koji je geološki mlad i nije pogodan za industrijsku proizvodnju, kazao je Stojaković.