Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine Zorana Mihajlović i ambasador Švajcarske Konfederacije Žan Daniel Ruh potpisali su danas u Vladi Republike Srbije sporazum o izgradnji kombinovane toplane – elektrane na biomasu u Padinskoj skeli. Potpisivanju sporazuma prisustvovali su i gradski arhitekta Dejan Vasović, direktor Uprave za energetiku Marko Stojanović i direktor PKB korporacije Rajko Mandić. Ugovorom između Vlade Švajcarske Konfederacije, Vlade Republike Srbije i grada Beograda omogućiće se da se u naselju Padinska skela, koje se nalazi u ataru PKB-a, izgradi najsavremenija toplana – elektrana na biomasu u regionu, iz koje će se grejati Osnovna škola “Olga Petov” i stacionar bolnice “Laza Lazarević”, dok će PKB dobiti uslove za povećanje proizvodnih površina pod plastenicima sa 10.000 na 20.000 metara kvadratnih.
Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine Zorana Mihajlović i ambasador Švajcarske Konfederacije Žan Daniel Ruh potpisali su danas u Vladi Republike Srbije sporazum o izgradnji kombinovane toplane – elektrane na biomasu u Padinskoj skeli.
Potpisivanju sporazuma prisustvovali su i gradski arhitekta Dejan Vasović, direktor Uprave za energetiku Marko Stojanović i direktor PKB korporacije Rajko Mandić.
Ugovorom između Vlade Švajcarske Konfederacije, Vlade Republike Srbije i grada Beograda omogućiće se da se u naselju Padinska skela, koje se nalazi u ataru PKB-a, izgradi najsavremenija toplana – elektrana na biomasu u regionu, iz koje će se grejati Osnovna škola “Olga Petov” i stacionar bolnice “Laza Lazarević”, dok će PKB dobiti uslove za povećanje proizvodnih površina pod plastenicima sa 10.000 na 20.000 metara kvadratnih.
Kapacitet novog objekta će biti četiri megavata toplotne i 0,6 megavata električne energije, a kao energent se koristi obnovljiv izvor energije – biomasa iz PKB-a. Na taj način se proizvodi “zelena” energija, čime se poštuju evropske direktive i standardi u oblasti energetike za koju je zadužen grad Beograd. Realizacijom ovog projekta povećaće se energetska efikasnost, jer će se potpuno rekonstruisati i fasade i zameniti prozori škole i bolnice.
Svake godine posle žetve na poljima PKB-a ostaje velika količina neiskorišćene otpadne biomase (sojina slama, kukuruzovina i slično) koja predstavlja značajan energetski izvor. Ukupna investicija u novo postrojenje iznosi oko 2,58 miliona evra, a ulaganje u mere energetske efikasnosti iznosi još oko 2,588 miliona evra. Za izgradnju infrastrukture potrebno je ulaganje od 2,57 miliona evra. U već izgrađenom CHP postrojenju snage 1,5 MW za zagrevanje plastenika u PKB-u, površine oko jednog hektara, uspešno se koristi sojina slama kao osnovno gorivo. Postojeće postrojenje uspešno radi već tri godine.
Ovo je prvi projekat koji obuhvata kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije iz obnovljivog izvora u Srbiji. Može se očekivati da ovaj pilot projekat u budućnosti odigra pionirsku ulogu u uvođenju ovakvog vida kombinovane proizvodnje energije i u drugim krajevima Srbije.