Naftna industrija Srbije (NIS) je danas na 12. Međunarodnom sajmu energetike i 13. Međunarodnom sajmu zaštite životne sredine predstavila svoja dostignuća u oblasti kogeneracije, odnosno, proizvodnje električne i toplotne energije iz gasa. Koristeći gas koji nema tržišnu vrednost, NIS je uštedeo dosta novca, ali i doprineo zaštiti životne sredine. Umesto da, kao ranije, gas iz svojih bušotina, koji sadrži previše ugljendioskida i azota, ispušta u atmosferu ili spaljuje, i na taj način doprinosi efektu staklene bašte, NIS je našao bolje rešenje. Za poslednje tri godine podignuto je 14 mini-elektrana, ukupne snage 14 megavata, koje koristeći ovaj loš gas prave toplotu i struju.
Naftna industrija Srbije (NIS) je danas na 12. Međunarodnom sajmu energetike i 13. Međunarodnom sajmu zaštite životne sredine predstavila svoja dostignuća u oblasti kogeneracije, odnosno, proizvodnje električne i toplotne energije iz gasa.
Koristeći gas koji nema tržišnu vrednost, NIS je uštedeo dosta novca, ali i doprineo zaštiti životne sredine.
Umesto da, kao ranije, gas iz svojih bušotina, koji sadrži previše ugljendioskida i azota, ispušta u atmosferu ili spaljuje, i na taj način doprinosi efektu staklene bašte, NIS je našao bolje rešenje.
Za poslednje tri godine podignuto je 14 mini-elektrana, ukupne snage 14 megavata, koje koristeći ovaj loš gas prave toplotu i struju.
"Sad smo mi pokupili taj gas i od njega pravimo struju. Trideset miliona kubika na godišnjem nivou ima veliku finansijsku vrednost. Prema tome, imamo ekonomski efekat, i drugi veoma bitan elemant je zaštita životne sredine i smanjenje emisije štetnih gasova u atmosferu", kaže Igor Korać, zamenik direktora Bloka prerade u NIS.
Dobijena toplota i električna energija se koriste u NIS-ovim pogonima, a višak struje isporučuje se tržištu.
Kada bude izgrađena i elektrana u Novom Miloševu, sav gas bez tržišne vrednosti biće valorizovan.
Mašinska škola u Pančevu na svoj način sledi ovu politiku energetske efikasnosti i ekološke odgovornosti.
"Sa zadovoljstvom možemo da predstavimo našu mini elektranu koju smo napravili u našoj školi u saradnji s NIS. Ona ima dva izvora energije - solarni paneli i vetroturbina na koju smo posebno ponosti, koju smo u potpunosti projektovali i izradili kod nas uz pomoć jedne nove tehnologije, 3D štampe u čijem osvajanju nam je takođe NIS pomogao", kaže Vladimir Božičković, profesor Mašinske škole u Pančevu.
Danas je najavljeno da bi izgradnja velike gasne termoelektrane toplane u pančevačkoj rafineriji trebalo da krene početkom 2017. godine. Gradiće je NIS i Gasprom, a struju i toplotu iz nje koristiće rafinerija, a možda i susedna Petrohemija.