Istraživanje novih nalazišta nafte i plina u Slavoniji provodit će se iduće tri odnosno pet godina, a za pet godina realno je očekivati početak proizvodnje, rekla je predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike. Nova nalazišta trebala bi zaustaviti pad domaće proizvodnje nafte i plina i obnoviti ulaganja koja su zadnjih dvadeset godina zamrla, rekla je ona. Ugovori o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na pet polja na kopnu s predstavnicima Ine te predstavnicima kanadske tvrtke Vermilion Energy potpisani su u petak. Vlada je, inače, dala suglasnosti na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na kopnu za šest istražnih prostora.
Istraživanje novih nalazišta nafte i plina u Slavoniji provodit će se iduće tri odnosno pet godina, a za pet godina realno je očekivati početak proizvodnje, rekla je predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić.
Nova nalazišta trebala bi zaustaviti pad domaće proizvodnje nafte i plina i obnoviti ulaganja koja su zadnjih dvadeset godina zamrla, rekla je Dorić na novinskom brifingu u Agenciji.
Ugovori o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na pet polja na kopnu s predstavnicima Ine te predstavnicima kanadske tvrtke Vermilion Energy potpisani su u petak. Vlada je, inače, dala suglasnosti na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na kopnu za šest istražnih prostora.
Ugovori su potpisani s Inom za jedan istražni prostor (Drava 2) te s kanadskim Vermilion Energy za četiri istražna prostora (Drava 4 i Sava 8, 9 i 10), dok se potpisivanje ugovora s nigerijskom tvrtkom Oando Plc za jedan istražni prostor (Drava 3) očekuje ovaj tjedan.
Samo u prvih pet godina od provedbe tih projekta očekuje se ukupno pola milijarde kuna uplate u državni proračun, kazala je Dorić.
Dođe li, nakon faze istraživanja, do nove proizvodnje, financijske koristi za državu kroz podjelu nafte i plina s ulagačima godišnje mogle bi iznositi između 3,4 i 6,8 milijardi kuna, koliko bi se trebalo slijevati u državni proračun. Trenutno se, pak, od naknada za iskorištavanje naftnih i plinskih polja uplaćuje 600 milijuna kuna, naglasila je Dorić.
Naime, što se tiče međusobnih poslovnih odnosa države i investitora dosadašnji royalty model zamjenjuje se podjelom ugljikovodika po kojem država ulazi u zajednički poduhvat s investitorom, pri čemu investitor snosi rizik, a dođe li do komercijalno isplativnog otkrića i proizvodnje, plaća taksu na ukupno proizvedenu količinu, dok se proizvodnja dijeli između njega i države.
Za cjelokupno razdoblje eksploatacije, udio države u dobiti projekta je 60 posto, a po klasičnom royalty modelu je 6 posto, kaže Barbara Dorić.
Istaknula je i da se u svim fazama projekta istraživanja i eksploatacije nafte i plina iz panonskog podzemlja vodi računa o strogoj zaštiti okoliša.