Srbija bi do početka 2014. godine trebalo da dobije prve vetroparkove, koji će omogućiti da se iskoristi do sada ne korišćeni potencijal vetra. Od ukupnog potencijala obnovljivih izvora energije u Srbiji, koji je procenjen na 4,7 miliona tona ekvivalenta nafte, oko pet procenata otpada na procenjeni potencijal energije vetra. U Srbiji najveći potencijal za korišćenje energije vetra je u košavskom području, a to je region Banata, donji tok Dunava, deo kod Vršca, Plandište, Pančevo i Kovin. To je regija u kojoj su najbolji uslovi za korišćenje energije vetra. Osnovni uslov da bi se koristila energija vetra je da minimalna brzina na visini od 50 metara bude između dva do tri metra u sekundi. Veliki broj projekata je u razvoju kada je reč o obnovljivim izvorima energije vetra. Veliki broj stranih investitora prati ovu oblast i želi da ulaže zahvaljući podsticajnim merama koje je Vlada Srbije donela 2010. godine.
Srbija bi do početka 2014. godine trebalo da dobije prve vetroparkove, koji će omogućiti da se iskoristi do sada ne korišćeni potencijal vetra, izjavio je danas savetnik u Ministarstvu za zaštitu životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Slobodan Cvetković.
Od ukupnog potencijala obnovljivih izvora energije u Srbiji, koji je procenjen na 4,7 miliona tona ekvivalenta nafte, oko pet procenata otpada na procenjeni potencijal energije vetra. U Srbiji najveći potencijal za korišćenje energije vetra je u košavskom području, a to je region Banata, donji tok Dunava, deo kod Vršca, Plandište, Pančevo i Kovin, rekao je Cvetković agenciji Beta.
To je regija u kojoj su najbolji uslovi za korišćenje energije vetra. Osnovni uslov da bi se koristila energija vetra je da minimalna brzina na visini od 50 metara bude između dva do tri metra u sekundi.
Cvetković, koji je samostalni savetnik za obnovljive izvore energije u Ministarstvu za zaštitu životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja, rekao je da je veliki broj projekata u razvoju kada je reč o obnovljivim izvorima energije vetra. Veliki broj stranih investitora prati ovu oblast i želi da ulaže zahvaljući podsticajnim merama koje je Vlada Srbije donela 2010. godine.
Kako je Cvetković naveo, Rumunija i Bugarska su zemlje regiona koje koriste više energije vetra od Srbije.
Planirano je da se vetroparkovi grade u košavskom regionu (donji tok Dunava, Veliko Gradište, Plandište, Vršac, Pančevo, Kovin...). Parkovi će biti deo energetskog sistema Srbije. Kada se završi, objekti se priključuju na energetski sistem Srbije i država u okviru određene tarife plaća za proizvedenu elektirčnu energiju iz takvih postrojenja", kazao je on.
Međutim, Cvetković je naveo da korišćenje energije vetra nosi i određene probleme. Pre svega energija vetra nije stalna, pa postoji problem u balansiranju elektroenergetskog sistema za takve izvore energije, tu je i problem uticaja na životnu sredinu, pre svega zaštita biološke raznovrsnosti, uticaja na ptičji svet i remećenje lanca ishrane.