
Rat na Bliskom istoku zaoštrio je energetsku situaciju, što na početku sezone grijanja također povećava rizik produbljivanja energetskog siromaštva, s kojim se, prema podacima Statističkog ureda, prošle godine u Sloveniji već suočilo oko 100 tisuća ljudi.
Slovenija je nedavno
doživjela rekordno visoke cijene goriva, a kako se približava hladniji
dio godine, kućanstva se i dalje suočavaju s troškovima grijanja. Cijene
lož ulja, koje mnoga slovenska kućanstva još uvijek koriste za grijanje
svojih domova, ostaju blizu rekordnih razina, čak i nakon vladinih
mjera – oslobađanja od određenih carina i smanjenja trošarina,
uključujući i zakonske promjene – dok su cijene drvnih goriva, prema
podacima Šumarskog instituta Slovenije, krajem ljeta bile za oko petinu
više nego krajem prošlogodišnje sezone grijanja. Previsoki troškovi Do sada su cijene plina objavili Plinarna Maribor, i to za 10 posto, i
Petrol, koji je izjavio da povećanje neće biti značajno. Dobavljači
električne energije, u međuvremenu, jamče da neće biti povećanja cijena
do kraja godine, te da su kasnije moguće korekcije prema gore, ali
manje. U tim okolnostima, pitanje energetskog siromaštva ponovno se
pokreće početkom sezone grijanja, koje je prošle godine prema podacima
Statističkog ureda iznosilo 6,8 posto, što znači da je 59.000 kućanstava
ili 100.000 ljudi bilo energetski siromašno. Energetsko siromaštvo u Sloveniji ostaje ozbiljan društveni izazov, a
rizik od njegovog daljnjeg produbljivanja je umjeren do visok, s
obzirom na geopolitičku nestabilnost i fluktuacije na energetskim
tržištima, ističu Lidija Živčić i Quentin Drouet iz Udruge za održivi
razvoj Focus. „Visoki troškovi energije već nesrazmjerno opterećuju socijalno
najslabije - posebno starije, jednoroditeljske obitelji i one koji žive u
energetski rasipnim, starijim zgradama“, upozorili su u intervjuu za
STA. Kako bi ublažili probleme, savjetuju ljudima da promijene svoje
navike, te da se informiraju o praktičnim savjetima za smanjenje
potrošnje energije u svakodnevnom životu bez visokih financijskih
ulaganja; energetska obnova za dugoročne uštede uz pomoć programa Eko
fonda i povezivanje u energetske zajednice za lokalno i zajedničko
upravljanje energijom, poput zajedničkih solarnih elektrana. Eko fond s nekoliko oblika pomoći Primateljima novčane socijalne pomoći i/ili zaštitnog dodatka također
se nudi 100% nepovratni financijski poticaj za njihov udio u troškovima
zajedničkih ulaganja u energetsku obnovu višestambenih zgrada i
zajedničkih ulaganja u grijanje starijih višestambenih zgrada,
podsjetili su iz Eko fonda. "Koordinatori su dostupni investitorima koji
se bore s energetskim siromaštvom i trebaju pomoć pri prijavi na javne
pozive", dodali su. No, država mora učiniti više, pozvali su Živčić i Drouet. Vlada bi
trebala povećati ili barem zadržati isti iznos sredstava za subvencije
za učinkovito korištenje energije u kratkom roku, nastaviti provoditi
mjere nacionalnog akcijskog plana za smanjenje energetskog siromaštva,
pripremiti nastavak akcijskog plana za razdoblje nakon 2026., a prije
svega uspostaviti nacionalnu mrežu za rješavanje energetskog siromaštva i
zimi i ljeti, naveli su. Treba poticati i dijeljenje viška energije iz obnovljivih izvora
između proizvođača i kućanstava, a kućanstvima koja ispunjavaju uvjete
prihoda treba omogućiti dijeljenje energije bez naplate
mrežnih/operativnih troškova, ocijenili su. Prema njima, najveći izazov u
rješavanju ovog problema je nedostatak političke volje i sistemskih
resursa za ubrzanje pravedne energetske tranzicije i jačanje lokalnog
energetskog suvereniteta. "Potonje je važno za smanjenje ovisnosti o
međunarodnim geopolitičkim uvjetima u našim svakodnevnim potrebama,
poput prijevoza, grijanja doma, rasvjete i tako dalje", objasnili su. Ministarstvo: Gotovo 480 milijuna eura za energetsko i mobilno siromaštvo do 2032. Dugoročnu podršku energetski siromašnim i ranjivim kućanstvima
osigurat će Europski fond za socijalnu klimu, rekli su. Slovenija će u
razdoblju 2026.-2032. imati pravo na 358 milijuna eura europskih
sredstava, a zajedno s nacionalnim sufinanciranjem planira se osigurati
mjere u području energetskog i mobilnog siromaštva planirano je do 477,3
milijuna eura. Nacrt plana za socijalnu klimu, koji je Slovenija u travnju ove
godine predala Europskoj komisiji, predviđa, između ostalog, daljnje
poticaje za energetsku obnovu stambenih zgrada i stanova u višestambenim
zgradama, obnovu javnih najamnih stanova, uključivanje ranjivih
kućanstava u energetske zajednice te dodatne informacije i savjete,
podsjetili su. Međutim, plan se još uvijek ažurira, pa se uvjeti,
vremenski okvir i način provedbe pojedinačnih mjera još uvijek
usklađuju. O smanjenju PDV-a na dio energenata na referendumu U međuvremenu, resorni ministar Jernej Vrtovec također se nada da će
birači prepoznati važnost intervencijskog zakona za razvoj Slovenije,
koji je, između ostalog, predvidio mogućnost privremenog smanjenja PDV-a
na električnu energiju, prirodni plin, daljinsko grijanje i ogrjevno
drvo s 22 na 9,5 posto, te će ga podržati na nadolazećem referendumu. Na
pitanje imaju li spreman plan B ako zakon ne uspije, ministarstvo je
odgovorilo da "vlada pomno prati razvoj događaja, proučava različite
mjere i priprema nekoliko mogućih scenarija". U vezi s pozivom oporbene stranke Svoboda na uvođenje dvostupanjskog
zimskog dodatka za energiju, koji bi se primateljima novčane socijalne
pomoći i naknade za zaštitu isplaćivao u prvoj polovici ovog mjeseca, te
predujma za energiju za kupnju loživog ulja, peleta i ogrjevnog drva za
kućanstva s visokim troškovima grijanja, koji bi se proveo za otprilike
15.000 kućanstava u studenom, ministarstvo je reklo samo da se svaki
takav prijedlog mora pažljivo ispitati.
Eko fond, u
okviru otvorenih javnih poziva ZER 2024 i ZER - Istočna Slovenija, nudi
energetski siromašnim kućanstvima do 100% nepovratnih financijskih
poticaja u iznosu do 18.000 eura ili do 19.800 eura kada su potrebni
dodatni hitni radovi. Sredstva se mogu koristiti za mjere poput
toplinske izolacije, zamjene prozora i vrata te modernizacije sustava
grijanja.
U
međuvremenu, Ministarstvo infrastrukture i energetike naglasilo je da
se uz spomenute mjere, pripremljene u suradnji s Eko fondom, već
pripremaju dodatna rješenja. „Mjere su prvenstveno usmjerene na
energetsku obnovu zgrada, smanjenje potrošnje energije i troškova
kućanstava te pružanje stručne pomoći u provedbi investicija“, naveli
su.
Živčić
i Drouet naglasili su u tom smislu da će učinkovita i uspješna provedba
ovog plana biti veliki izazov, jer postoji rizik da sredstva iz
europskog fonda neće doći do onih kojima su najpotrebnija. "Kako bi se
smanjio taj rizik, potrebno je uspostaviti dobru suradnju između
institucija poput Eko fonda i Borzena, te brojnih aktera koji pružaju
podršku ranjivim skupinama na terenu - od centara za socijalni rad do
socijalnih organizacija", dodali su.