Sekretarijat Evropske energetske zajednice pozvao je nadležne u Srbiji da pažljivo ispitaju davanje subvencija proizvođačima električne energije koja se dobija iz uglja.
Kako se može videti na njihovom sajtu, Sekretarijat je junu 2019. godine objavio studiju o direktnim i skrivenim subvencijama za podršku proizvodnji struje iz uglja u BiH, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Srbiji i Ukrajini u periodu od 2015. do 2017. godine.
Reč je o nekoliko osnovnih tačaka, od kojih je Sekretarijat svaku detaljno obrazložio, a ono na čemu Energetska zajednica insistira kada je reč o Srbiji jeste da se ispitaju davanja iz državnog budžeta Javnom preduzeću za podzemnu eksploatacija uglja „Resavica” i TE „Nikola Tesla” (TENT) za kupovinu filtera.
Direktne donacije za rudnike i filtere uglja iz državnog budžeta potencijalno predstavljaju državnu pomoć.
Istovremeno se od Srbije traži da se ispita zbog čega Resavica ne plaća poreske obaveze i socijalno osiguranje, ali i insistira da javnost zna o kakvom je otpisu duga vlade prema Javnom preduzeću „Elektroprivreda Srbije” reč.
Sekretarijat u svom dokumentu na sajtu postavlja i pitanje opravdanosti vladinog zajma Javnom preduzeću „Resavica”. Među zahtevima je i onaj da se preispitaju državne garancije date EPS-u za uzimanje kredita od Japanaca, Kineza i Nemaca.
Za Energetsku zajednicu je važno i pitanje pozajmice EPS-a „Resavici”, kao i problem neplaćenih dugova za struju ovog rudnika.
Sekretarijat sve ove stavke podvodi pod državnu pomoć i traži od Komisije za dodelu državne pomoći da sve ovo preispita i donese zaključak.
Naime, kako upućeni u ceo problem tvrde, Energetska zajednica na ovaj način hoće da sazna da li je sve ovo što se radi u skladu sa srpskim zakonodavstvom o državnoj pomoći ili ne.
Da bi nešto bilo okarakterisano kao državna pomoć, mora da postoji prenos državnih sredstava iz budžeta. Pri odobravanju državne pomoći postoji i selektivnost, jer ovu pomoć ne mogu svi da dobiju. Prednost prilikom davanja državne pomoći je ekonomska korist koju preduzeće ne bi moglo da dobije uobičajeno, tržišnim uslovima, to jest u nedostatku državne intervencije.
U slučajevima kad se prednost daje javnim preduzećima, potrebno je utvrditi može li se smatrati da je vlast na neki način uključena u usvajanje tih mera. Plaćanje za isporučene proizvode i pružene usluge predstavlja troškove koji se obično uključuju u budžet preduzeća.
U ovom slučaju, „Resavica” duguje naknadu za električnu energiju koju joj je obezbedio EPS, ali se ta obaveza ne sprovodi, navodi se dalje u dokumentu Sekretarijata. Pritom, ako se, primera radi, „Resavici” daje ova pomoć, onda bi ovaj rudnik trebalo da ima koristi od ove mere jer je aktivan u istraživanju i obezbeđivanju uglja za proizvodnju električne energije.