Radnici srpsko-ruskog preduzeća „Gastrans” nastavljaju radove na izgradnji gasovoda „Turski tok” preko Srbije i trenutno su na dve deonice: Zaječar–Ćuprija i Šajkaš–Senta. Do sada je zavareno više od 75 odsto cevi, a cilj je da se u predviđenom roku, do kraja godine, završe radovi od Bugarske do Mađarske. Planirano je da se položi ukupno oko 50.000 tona cevi, od kojih je svaka teška 5.270 kilograma, a dugačka 12 metara. Gasovod će iz Bugarske ulaziti u Srbiju kod Zaječara, protezati se do Kanjiže i kod Horgoša izlaziti u Mađarsku. Cevi će biti postavljene i ispod reka Crnog Timoka, Velike Morave i Tamiša. Potrošnja gasa neprestano raste, tako da će potrebe za gasom u Srbiji u budućnosti biti sve veće. Tokom 2018. izvoz „Gasproma” u Srbiju iznosio je 2,15 milijardi kubnih metara gasa, što je za 1,2 odsto više u odnosu na 2017. godinu.
Radnici srpsko-ruskog preduzeća „Gastrans” nastavljaju radove na izgradnji gasovoda „Turski tok” preko Srbije i trenutno su na dve deonice: Zaječar–Ćuprija i Šajkaš–Senta.
Do sada je zavareno više od 75 odsto cevi, a cilj je da se u predviđenom roku, do kraja godine, završe radovi od Bugarske do Mađarske. Planirano je da se položi ukupno oko 50.000 tona cevi, od kojih je svaka teška 5.270 kilograma, a dugačka 12 metara.
Gasovod će iz Bugarske ulaziti u Srbiju kod Zaječara, protezati se do Kanjiže i kod Horgoša izlaziti u Mađarsku. Cevi će biti postavljene i ispod reka Crnog Timoka, Velike Morave i Tamiša. Potrošnja gasa neprestano raste, tako da će potrebe za gasom u Srbiji u budućnosti biti sve veće. Tokom 2018. izvoz „Gasproma” u Srbiju iznosio je 2,15 milijardi kubnih metara gasa, što je za 1,2 odsto više u odnosu na 2017. godinu (2,12 milijardi kubnih metara).
Projekat izgradnje magistralnog gasovoda trebalo bi znatno da ojača energetsku bezbednost naše zemlje, ali i da omogući razvoj gasifikacije zemlje. Projektom je predviđeno da „Turskim tokom” u Bugarsku uđe 15,8 milijardi kubika gasa, u Srbiju 11 milijardi, Mađarsku devet, a u Slovačku 4,3 milijarde kubika.
Prema podacima „Sputnjika”, iz druge cevi „Turskog toka” Bugarskoj će pripasti 3,5 milijardi, 2,5 milijardi Srbiji, šest Mađarskoj, a preostalih 3,75 milijardi moglo bi da da ode Slovačkoj ili da završi u najvećem skladištu gasa „Baumgarten”.
„Politici” je juče potvrđeno da u Bugarskoj ostaje 3,5 milijardi kubika ovog ruskog gasa. Deo će biti iskorišćen za snabdevanje Severne Makedonije i Grčke.
U Srbiji će ostati 4,25 milijardi, a u Mađarskoj i Slovačkoj ukupno 8,6 milijardi kubika. Višak ovog gasa Srbija može da prodaje Federaciji BiH ili Republici Srpskoj, ako one same ne dogovore direktne isporuke s „Gaspromom”.
Srećko Đukić, stručnjak za međunarodne gasne prilike, kaže da je 2,5 milijardi kubika gasa, koliko će ostati Srbiji, sasvim dovoljno, jer mi trošimo oko dve milijarde godišnje. Pored toga, ruski ministar energetike Aleksandar Novak izjavio je da propusni kapacitet „Turskog toka” može biti proširen ako dođe do povećanja tražnje za ruskim gasom.
To znači da će se, u slučaju da se poveća broj gasifikovanih domaćinstava ili da sva industrija pređe na gas, povećati i količine dotoka plavog goriva. Njega, kaže, mnogo više brine na koji način će Srbija izbeći obavezu trećeg energetskog paketa, odnosno ostati pri tome da samo ruski gas prolazi „Turskim tokom”.
Upućeni u gasne prilike u Srbiji nemaju, međutim, nikakvu dilemu da će se ovom trasom gas transportovati bez problema, jer je već dogovoreno da se 10 do 20 odsto kapaciteta „Turskog toka” ustupi trećoj strani, kaže izvor „Politike”.
Pitanje kapaciteta koji će ići ka Srbiji – da li će ga biti tri ili dve milijarde – može da se s „Gaspromom” rešava u hodu, ukoliko potrebe za ovim energentom budu veće od sadašnjih.
Sa 2,5 milijardi Srbija pokriva sve svoje trenutne potrebe. Osim toga, puno je i skladište gasa „Banatski dvor”, kaže naš izvor.