Energetika - Hrvatska

Stručnjaci: Vjetrenjače spašavaju hrvatsku brodogradnju

Hrvatska brodogradnja se može, i treba uključiti u novi europski trend gradnje vjetroelektrana na moru, bez obzira na ishod privatizacije – poručeno je sa skupa akademika HAZU-a i drugih stručnjaka, organiziranog na ovu temu.

U ovom času, naime, planira  se, ili već gradi 929 vjetroparkova na moru u 36 zemalja svijeta, dok Europa planira do 2020. godine izgraditi 100.000 MW vjetroelektrana na  moru, što je, usporedbe radi, instalirana snaga 158 nuklearki u Krškom!

Trenutačno se u Europi gradi 16 vjetroparkova na moru, a odobrava se  izgradnja 52 nove, budući da su potencijali proizvodnje struje na moru,  iz besplatnog vjetra, ogromni te ekološki prihvatljivi. Najviše vjetroelektrana na moru gradi se ili planira u Velikoj Britaniji, dok i Švedska planira 2014. godine početi izgradnju svojih 300 vjetroturbina na Baltičkom moru, koje će strujom opskrbljivati 1,1 milijuna kućanstava. Iskoristivost vjetroturbina na moru prelazi 40 posto, za razliku od kopnenih, kod kojih je stupanj iskoristivosti instalirane snage od 25 do 30 posto.

- Makar su troškovi gradnje i održavanja vjetroelektrana na moru dvostruko veći od onih na kopnu, EU predviđa  do 2026. godine brojem   vjetroelektrana na moru prestići kapacitete vjetroelektrana na kopnu,  kazao je u HAZU-u akademik Božidar Liščić.

Prema njegovim riječima, hrvatska brodogradilišta imaju jedinstvenu šansu uključiti se u  ove, sve brojnije projekte budućnosti, i to na način da grade čelične  stupove za fiksne vjetroparkove na dubinama do 50 metara, ali, prije  svega, plutajuće platforme za  vjetroelektrane na dubinama većim od 50  metara.