Energetika - Hrvatska

TE Sisak C proizvodi - gubitke

Inicijalni trošak gradnje Termoelektrane Sisak C probijen je za 40 milijuna eura, a cijena proizvodnje energije mogla bi biti i dvadesetak posto viša od cijene na tržištu, piše Jutarnji list, detaljno elaborirajući zbog čega će ta elektrana biti opterećenje za hrvatsku elektroprivredu.

HEP je u elektranu koja se gradila pet godina uložio 240 milijuna eura, a temeljem prebijanja klirinškog duga iz Rusije je isporučena zastarjela tehnologija s niskom učinkovitošću rada, što je usprkos upozorenjima dijela struke ipak prihvaćeno kao dobro rješenje. U trenutku kada se donosila odluka o gradnji cijene plina bile su niže, cijene energija na tržištu više, a projicirao se rast potrošnje koji se nije dogodio. Sumnjalo se da je tijekom gradnje elektrane bilo malverzacija a oko toga otvorena je i istraga o radu bivšeg prvog čovjeka tvrtke Ivana Mravka i dvojice suradnika te tvrtke Monting vezano za radove u zagrebačkoj toplani i TE Sisak C, a cijela afera povezana je i s financiranjem HDZ-a u sklopu predmeta Fimi Medija, zbog čega je bilo i zatvorskih kazni.

Na kraju cijena te kogeneracije snage 240 MW i s učinkovitošću 51,5% iznosi nešto manje od milijun eura po instaliranom megavatu, što je dosta visoko u odnosu na industrijsku praksu. Zanimljiv je podatak koji Jutarnji ne navodi, a to je da je tijekom ožujka Nadzorni odbor HEP-a naručio stress-test svojih termoelektrana, nakon čega je u jednom potezu otpisao vrijednost svojih postrojenja za 2,38 mldr. kuna a među njima je i TE Sisak. Knjigovodstvena vrijednost te elektrane zahvaljujući velikim investicijama  iznosila je 1,61 mlrd kuna i veća je od TE TO Zagreb.

Ipak, pravi problem je cijena proizvodnje iz elektrane, koja je nekonkurentna u odnosu na tržišnu zbog čega je vjerojatno da novo postrojenje uglavnom neće ispunjavati svoju funkciju.