U izgradnji samo deset malih hidroelektrana

Bez autora
Apr 29 2012

Realizacija koncesionih ugovora u Republici Srpskoj i dalje je na veoma niskom nivou, što potvrđuje podatak da je od 118 ugovora o koncesijama za izgradnju malih hidroelektrana, tek desetak HE pri kraju ili je završeno. Vlada RS razmatrala je u četvrtak izvještaj o radu Komisije za koncesije RS za prošlu godinu. Osnovni razlog slabe realizacije ugovora je to što je veoma mali broj koncesionara ispunjavalo svoje obaveze, ali i to što mnoga pitanja nisu riješena prije nego što su se koncesije dodjeljivale. Resorna ministarstva trebalo je da prije dodjele koncesija riješe problem vodoprivrednih osnova koje umnogome stvaraju probleme. Vodoprivredna osnova za rijeku Vrbas i nije gotova, zbog čega ne mogu da se stvore uslovi za veći dio malih HE koje su locirane na Vrbasu, a naročito na Vrbanji na kojoj ima sigurno 20 mini-hidrolektrana.

U izgradnji samo deset malih hidroelektranaRealizacija koncesionih ugovora u Republici Srpskoj i dalje je na veoma niskom nivou, što potvrđuje podatak da je od 118 ugovora o koncesijama za izgradnju malih hidroelektrana, tek desetak HE pri kraju ili je završeno.

Vlada RS razmatrala je u četvrtak izvještaj o radu Komisije za koncesije RS za prošlu godinu.

Prema riječima predsjednika Komisije za koncesije RS Predraga Aškrabića, osnovni razlog slabe realizacije ugovora je to što je veoma mali broj koncesionara ispunjavalo svoje obaveze, ali i to što mnoga pitanja nisu riješena prije nego što su se koncesije dodjeljivale.

- Resorna ministarstva trebalo je da prije dodjele koncesija riješe problem vodoprivrednih osnova koje umnogome stvaraju probleme. Vodoprivredna osnova za rijeku Vrbas i nije gotova, zbog čega ne mogu da se stvore uslovi za veći dio malih HE koje su locirane na Vrbasu, a naročito na Vrbanji na kojoj ima sigurno 20 mini-hidrolektrana - kazao je Aškrabić i dodao da izdavanje ekoloških dozvola dugo traje, te da jedan broj opština uopšte neće da sarađuje kad je u pitanju gradnja malih HE.

Kada je riječ o obavezi koncesionara, Aškrabić kaže da su to obično neorganizovane firme za tako složenu vrstu građevinskih objekata, te da najveći broj koncesionara nema dovoljno novca da izgradi ove objekte.

- Ti objekti su na granici isplativosti i nisu posebno interesantni bankama da bi ušle u njihovo kreditiranje. Svi koncesionari su ušli u projekte sa 30 odsto svog kapitala, a 70 su planirali pokriti kreditima. Međutim, kako je došlo do problema sa finansiranjem, i banke koje su nekad bile vrlo zainteresovane za ove projekte odjednom su to izbacile iz svojih planova - naglasio je Aškrabić i dodao da je u RS lani zaključen samo jedan ugovor o koncesiji.

Dodao je da koncesionari kad su predavali zahtjeve, nisu vodili računa o vrlo bitnim stvarima kao što je cijena priključka koja je vrlo dominantna veličina u realizaciji projekta.

- Po pravilniku koji je "Elektroprivreda RS" izdala prije nekoliko godina, oni će morati značajna sredstva da izdvoje da bi mogli da se priključe, a nisu vodili računa o tim troškovima - istakao je Aškrabić.

Vlada RS usvojile je u četvrtak Prijedlog  zakona o koncesijama, čiji je osnovni cilj da se u oblasti koncesija uspostavi pravni okvir koji će obezbijediti efikasnije funkcionisanje sistema koncesija i otklone dosadašnji nedostaci u postupku dodjele koncesija.

Raskid ugovora

Aškrabić kaže da je Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS lani predložilo 26 raskida o koncesijama za male HE, te da se još uvijek vode aktivnosti na tome.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik