Uvođenje budžetskog računa za ekologiju

Bez autora
Jun 10 2013

Ministar energetike, razvoja i zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Zorana Mihajlović najavila je danas da će izmenama Zakona o zaštiti životne sredine biti uveden budžetski fond za zaštitu životne sredine, odnosno račun u budžetu namenjen isključivo za tu oblast. Račun u budžetu za životnu sredinu nije institucionalno rešenje i on će se razlikovati od nekadašnjeg Fonda za zaštitu životne sredine jer neće imati ni upravni odbor, ni direktora. Takav budžetski račun je neophodan Srbiji, ali se i dalje razmatra način na koji će biti punjen, odnosno da li će to biti novcem iz budžeta, kroz donacije, povoljne kredite, ili na neki drugi način. Budžetski račun za ekologiju mogao bi biti operativan već od naredne godine, poput budžetskog Fonda za energetsku efikasnost, koji počinje da funkcioniše od januara 2014. godine.

Uvođenje budžetskog računa za ekologijuMinistar energetike, razvoja i zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Zorana Mihajlović najavila je danas da će izmenama Zakona o zaštiti životne sredine biti uveden budžetski fond za zaštitu životne sredine, odnosno račun u budžetu namenjen isključivo za tu oblast.

Ona je na otvaranju konferencije o zaštiti životne sredine “EnE13 – životna sredina ka Evropi” u Privrednoj komori Srbije (PKS) objasnila da račun u budžetu za životnu sredinu nije institucionalno rešenje i da će se razlikovati od nekadašnjeg Fonda za zaštitu životne sredine jer neće imati ni upravni odbor, ni direktora.

Kako je istakla, takav budžetski račun je neophodan Srbiji, ali se i dalje razmatra način na koji će biti punjen, odnosno da li će to biti novcem iz budžeta, kroz donacije, povoljne kredite, ili na neki drugi način.

Mihajlović je izrazila nadu da bi budžetski račun za ekologiju mogao biti operativan već od naredne godine, poput budžetskog Fonda za energetsku efikasnost, koji počinje da funkcioniše od januara 2014. godine.

Takođe, najavila je da će do početka leta biti završene izmene i dopune Zakona o zaštiti životne sredine, Zakona o zaštiti prirode i Zakona o upravljanju otpadom, koji će pre parlamentarne biti i na javnoj raspravi.

Prema njenim rečima, radi se i na redefinisanju Strategije upravljanja otpadom, čiji je cilj da, pored ostalog, odgovori na pitanje koliki je broj regionalnih deponija potreban našoj zemlji i na koji način može da se poveća broj zaposlenih u reciklažnoj industriji.

Ona je, kao tri prioriteta u zaštiti životne sredine Srbije, navela stvaranje bolje politike upravljanja otpadom, pospešivanje reciklažne industrije i rešavanje ekoloških crnih rupa poput Velikog Bačkog kanala, Rudarsko-topioničarskog basena Bor i Rafinerije nafte u Pančevu.

Mihajlović je istakla da će država intenzivno raditi na podizanju ekološke svesti građana, i navela da je upravo manjak na tom planu uzrok postojanja više od 3.500 divljih deponija u našoj zemlji.

Konferenciju su organizovali nevladino udruženje “Ambasadori održivog razvoja i životne sredine“ i PKS.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik