Velika količina raspoložive, a neiskorišćene biomase u Srbiji

Bez autora
May 15 2012

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini raspoložive, a neiskorišćene biomase. Preko 60 posto energetskog potencijala obnovljivih izvora energije, više od 2,7 miliona tona ekvivalentne nafte čini biomasa. Procenjeno je da bi proizvodnjom energije iz biomase Srbija mogla da zameni oko 2,5 miliona tona nafte i time uštedi preko 60 miliona evra godišnje. Samo od otpalih grana posle rezidbe voća može da se dobije više od 724 tona biomase, što je jednako količini od preko 194 tona nafte, što na svetskoj berzi iznosi 111 miliona evra. Prema podacima Međunarodne Energetske Agencije (IEA) 70 posto domaće proizvodnje energije u Austriji potiče iz obnovljivih izvora energije, od čega biomasa obezbedjuje 11,2 posto električne i 21 posto toplotne energije. Udeo svih izvora obnovljive energije u Srbiji, zajedno sa hidroelektranama, iznosi svega šest posto. Iskorišćenost potencijala biomase je zanemarljiva.

Velika količina raspoložive, a neiskorišćene biomase u SrbijiSrbija spada u vrh evropskih zemalja po količini raspoložive, a neiskorišćene biomase.

Preko 60 posto energetskog potencijala obnovljivih izvora energije, više od 2,7 miliona tona ekvivalentne nafte čini biomasa. Procenjeno je da bi proizvodnjom energije iz biomase Srbija mogla da zameni oko 2,5 miliona tona nafte i time uštedi preko 60 miliona evra godišnje. Samo od otpalih grana posle rezidbe voća može da se dobije više od 724 tona biomase, što je jednako količini od preko 194 tona nafte, što na svetskoj berzi iznosi 111 miliona evra.

Prema podacima Međunarodne Energetske Agencije (IEA) 70 posto domaće proizvodnje energije u Austriji potiče iz obnovljivih izvora energije, od čega biomasa obezbedjuje 11,2 posto električne i 21 posto toplotne energije. Udeo svih izvora obnovljive energije u Srbiji, zajedno sa hidroelektranama, iznosi svega šest posto. Iskorišćenost potencijala biomase je zanemarljiva. Godišnje se spali tri miliona tona biljne mase što je po energetskom potencijalu jednako količini od čak 11 milijardi kW električne energije, odnosno godišnjoj  proizvodnji svih hidroelektrana u Srbiji.

Andreas Haidenthaler, Trgovinski savetnik, ambasade Austrije, naglasio je, na investiciono poslovni skupu “Biomasa – Iskustva Austrije i potencijali Srbije“, da biomasa kao obnovljivi izvor energije postaje sve značajnija za Srbiju.

Današnji skup, koji je organizovan pod okriljem Austrije, zemlje partnera na Novosadskom sajmu poljoprivrede, u saradnji sa CEDEFom kao partnerom, imao je za cilj da podstakne investiranje u biomasu, da se na iskustvu Austrije prikažu prednosti i značaj ulaganja u ovaj energetski potencijal, kao i da se pokaže srpskim poljoprivrednicima i kompanijama na koji način mogu profitirati od tehnologije i proizvoda austrijskih kompanija i kako da pretvore postojeću biomasu u vrednu energiju.

U svetu, pa i u Srbiji, aktuelno je i pitanje uštede energenata i orijentacija na obnovljive izvore energije. Biomasa je jedna od šansi Srbije da iskoristi prirodni potencijal za proizvodnju energije na bazi obnovljivih izvora.

Schneider Electric, svetski poznata kompanija, ima veliko iskustvo u projektima obnovljivih izvora (solarne elektrane, mini hidroelektrane i postrojenja na biomasu). Fokus ove kompanije je i ušteda energije kroz energetski efikasne proizvode, postrojenja i objekte. Dragoljub Damljanović, direktor ove kompanije je danaa istakao da je već nekoliko projekata u fazi predfinansiranja, tako da se do kraja godine očekuje da i prvi projekti budu realizovani.

Na skupu se predstavilo 11 gradova i opština: Beograd, Novi Sad, Kragujevac Čačak, Bajina Bašta, Požarevac, Titel, Užice, Vrbas, Velika Plana i Vršac sa dvanaest projekata za proizvodnju toplotne i kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije za javne i stambene objekte, kompanije sa najsavremenijim tehnologijama i banke sa kreditnim linijama u oblasti biomase.

Danasšnji skup organizovao je Centralno-evropski forum za razvoj – CEDEF zajedno sa Trgovinskim odeljenjem Ambasade Austrije, a u saradnji sa Austrijskim klasterom poljoprivrede – AAC.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik