Energetika - Hrvatska

Zbog rasta potrošnje RH ponovno neto uvoznik električne energije

Po podacima tog gospodarsko-interesnog udruženja koje okuplja proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora, ukupna potrošnja električne energije u Hrvatskoj dosegnula je u prva tri mjeseca 4.893 GWH, što je za 253 GWh ili 5,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, i posljedica je prvenstveno hladnijeg vremena i rasta gospodarske aktivnosti.

Hidroelektrane su u tom razdoblju smanjile proizvodnju za 17,8 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine, na 1.656 GWh, što se pripisuje lošijoj hidrologiji, osobito u prva dva mjeseca. Hidroelektrane međutim i dalje drže prvo mjesto u strukturi raspoložive energije u prvom kvartalu ove godine s udjelom od 33,6 posto, navode iz OIEH-a u izvješću objavljenom u petak.

Ostali obnovljivi izvori energije (OIE) bilježe rast od 17,6 posto, s ukupnom proizvodnjom od 1.265 GWh, što čini svaki četvrti kilovatsat (kWh) potrošene energije u Hrvatskoj.

- Time su po prvi put značajno nadmašili proizvodnju termoelektrana na fosilna goriva i gotovo udvostručili razliku u odnosu na isporuku iz NE Krško. Poslije hidroelektrana drže drugo mjesto u strukturi raspoložive energije, s 25,7 posto u prvom kvartalu ove godine", navode iz tog udruženja.

Pad proizvodnje iz termoelektrana

Proizvodnja iz termoelektrana na fosilna goriva iznosila je 909 GWh, što je pad od pet posto u odnosu na 2024. godinu, pri čemu je TE Plomin bila van pogona u oba kvartala. Termoelektrane drže treće mjesto u raspoloživoj električnoj energiji u prvom kvartalu ove godine s udjelom od 18,5 posto.

Isporuka električne energije iz NE Krško (50 posto) za sustav Hrvatske ostvarena u prvom kvartalu ove godine iznosila je 757 GWh i manja je za 5 GWh u odnosu na isti kvartal prošle godine. U strukturi raspoložive energije to iznosi 15,4 posto u prvom kvartalu ove godine, čime drže četvrto mjesto.

Iz crpljene vode reverzibilne elektrane (neobnovljivi dio) su u prvom kvartalu ove godine proizvele 59 GWh, 29 GWh više od prvog kvartala prošle godine. U strukturi raspoložive energije to iznosi 1,2 posto u prvom kvartalu ove godine čime drže peto mjesto.

Najveća promjena u hrvatskom elektroenergetskom sustavu odnosi se na energetski saldo Hrvatska je ponovno postala neto uvoznik električne energije, konstatiraju iz OIEH-a. "Unatoč većoj proizvodnju iz OEI, slabija hidrološka godina i rast potrošnje doveli su do potrebe ponovnog uvoza električne energije za iznos od 326 GWh. To je negativni zaokret u odnosu na prvi kvartal 2024., kada je Hrvatska izvezla 125 GWh", zaključuju iz OIEH-a.