Industrija - Bosna i Hercegovina

BiH se suočava s deindustrijalizacijom, proizvodnja u kontinuiranom padu već 14 kvartala

Bosna i Hercegovina suočava se s rizikom deindustrijalizacije, pokazuje najnoviji kvartalni izvještaj Evropske komisije o ekonomskom napretku, koji ukazuje na kontinuiran pad industrijske proizvodnje. Iako ekonomija bilježi rast između dva i tri posto, taj rast se, prema podacima iz izvještaja, dominantno oslanja na potrošnju i investicije, dok proizvodnja i izvoz ne prate isti trend. Industrijska proizvodnja bilježi pad već 14 uzastopnih tromjesečja.

U četvrtom kvartalu 2025. godine realni bruto domaći proizvod porastao je za 2,1 posto na godišnjem nivou, što je nešto slabiji rezultat u odnosu na prethodni kvartal. Posmatrano sezonski prilagođeno, rast je iznosio 0,6 posto na kvartalnom nivou, što je približno povećanju od 0,5 posto u trećem kvartalu. Na strani proizvodnje, trgovina i javni sektor bili su ključni nosioci rasta, dok je industrija, koja čini oko 17 posto ukupne proizvodnje, zabilježila pad od 4,2 posto na godišnjem nivou.

Privatna potrošnja porasla je za 2,2 posto, čime je doprinijela rastu BDP-a sa 1,6 procentnih poena. Istovremeno, izvoz je povećan za 1,8 posto, dok je uvoz rastao znatno brže, po stopi od 5,6 posto, što ukazuje na snažnu domaću potražnju. Negativan doprinos neto izvoza dodatno je opteretio ukupni rast, koji je u 2025. godini usporio na 2,1 posto, u odnosu na 2,6 posto godinu ranije.

Pad industrijske aktivnosti nastavljen je i početkom godine, pa je proizvodnja smanjena za 10,1 posto u januaru i 4,5 posto u februaru. S druge strane, promet u maloprodaji i veleprodaji zadržao je snažan rast od oko 12 posto na godišnjem nivou u oba mjeseca. U sektoru turizma zabilježen je oporavak u četvrtom kvartalu 2025. godine, nakon slabijeg trećeg kvartala. Broj dolazaka turista povećan je za 0,8 posto, dok su noćenja porasla za 3,6 posto, pri čemu dominiraju domaći gosti.

Plate su nastavile rasti po visokim stopama, pa je zabilježen rast od 14,1 posto u prvom kvartalu prošle godine, nakon što je u trećem kvartalu iznosio 14,6 posto. Kada je riječ o tržištu rada, najveći gubitak radnih mjesta evidentiran je u poljoprivredi i prerađivačkoj industriji. U četvrtom kvartalu 2025. broj registrovanih nezaposlenih smanjen je za 6.870 osoba u odnosu na godinu ranije, dok je administrativna stopa nezaposlenosti ostala gotovo nepromijenjena i iznosila je 27 posto, u poređenju sa 27,2 posto godinu ranije.

Prema anketi o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti pala je sa 11,7 posto u četvrtom kvartalu 2024. na 11 posto u istom periodu 2025. godine. Stopa nezaposlenosti mladih također je smanjena, sa 31,2 posto na 27,9 posto. Istovremeno, ukupna radna snaga nastavila je opadati, za 0,9 posto, odnosno za oko 10.000 osoba manje u četvrtom kvartalu.