Najveća srpska investicija u oblasti ekologije, projekat rekonstrukcije topionice i izgradnje nove fabrike sumporne kiseline u Boru, donedavno je bila u žiži javnosti. Ne zbog složenosti i obimnosti poslova koji su ceo ovaj grad učinili najvećim gradilištem u zemlji, ni zbog nove tehnologije koja će njemu i okolnim selima doneti čisto nebo, već zbog kašnjenja u projektovanju. Neću sebi zameriti - otkriva za „Novosti“ generalni direktor RTB, Blagoje Spaskovski - ako nova topionica ne bude gotova sredinom naredne godine, već mesec-dva kasnije. Ne bežim od rokova, ali približavam stvari realnosti. Jer, nijedna topionica u svetu nije izgrađena za manje od pet godina, a Bor je i prvi u svetu gde se izvodi braunfild investicija - gradi se nova topionica, ali stara za to vreme ne stoji, i svi živimo od njenog rada. Ipak, ma koliko ovaj projekat bio važan za Bor, celu Timočku krajinu, kao i za Srbiju, ne možemo da radimo bez odgovarajućih dozvola i ne zameram nikome što su radovi, na onim mestima za koje nije postojala dozvola, bili zaustavljeni...
Najveća srpska investicija u oblasti ekologije, projekat rekonstrukcije topionice i izgradnje nove fabrike sumporne kiseline u Boru, donedavno je bila u žiži javnosti. Ne zbog složenosti i obimnosti poslova koji su ceo ovaj grad učinili najvećim gradilištem u zemlji, ni zbog nove tehnologije koja će njemu i okolnim selima doneti čisto nebo, već zbog kašnjenja u projektovanju.
- Neću sebi zameriti - otkriva za „Novosti“ generalni direktor RTB, Blagoje Spaskovski - ako nova topionica ne bude gotova sredinom naredne godine, već mesec-dva kasnije. Ne bežim od rokova, ali približavam stvari realnosti.
Jer, nijedna topionica u svetu nije izgrađena za manje od pet godina, a Bor je i prvi u svetu gde se izvodi braunfild investicija - gradi se nova topionica, ali stara za to vreme ne stoji, i svi živimo od njenog rada. Ipak, ma koliko ovaj projekat bio važan za Bor, celu Timočku krajinu, kao i za Srbiju, ne možemo da radimo bez odgovarajućih dozvola i ne zameram nikome što su radovi, na onim mestima za koje nije postojala dozvola, bili zaustavljeni.
Sada se, tvrdi naš sagovornik, ponovo odlično radi, i zato je ubeđen da će sredinom naredne godine „pritisnuti dugme i pokrenuti novu fleš-peć i novu fabriku sumporne kiseline“. Na gradilištu je stalno angažovano oko 400 ljudi, vrvi kao u košnici, a „teška metalurgija“ od betona i čelika miriše na svakom koraku gradilišta.
Ministarka zaštite životne sredine, razvoja i energetike dr Zorana Mihajlović prilikom posete Boru rekla je da je ova „najveća srpska investicija u oblasti ekologije“ posebno značajna za državu i da će zato Vlada učiniti apsolutno sve da RTB i u narednom periodu normalno funkcioniše i da Bor na vreme dobije novu topionicu.
- Ovo je najveći ekološki projekat na Balkanu - rekla je ministarka Mihajlović.
Vrednost celog projekta nove topionice je 265 miliona evra. Država garantuje njegovu opravdanost i isplativost. Od te sume, 100 miliona evra košta rekonstrukcija pola veka starog postrojenja, a čak 165 miliona evra vredi ekološka komponenta projekta, odnosno nova fabrika sumporne kiseline, postrojenje za prečišćavanje industrijskih voda i nova energana.
- Prvi put ćemo imati mogućnost da prerađujemo 400.000 tona koncentrata godišnje, a to je 80 do 100.000 tona bakra. Ekonomski efekat koji dolazi sa novom tehnologijom topljenja donosiće Basenu šest miliona evra više mesečno, a Bor će posle 110 godina rudarenja na ovim prostorima, konačno dobiti čisto nebo, kao ono iz 1903. godine - naglašava generalni direktor RTB. - Svakako da je važno što ćemo po izgradnji nove topionice imati više bakra i zlata i čisto nebo nad Borom.
Ostalo je da se izgradi nova fabrika kiseonika za koju su započeti poslovi jer je u interesu njenog vlasnika, nemačkog „Mesera“, da bude završena na vreme. Ovih dana kreće izgradnja flotacije šljake kao i fabrike za prečišćavanje voda. Njena izgradnja će trajati duže, pa je sa Ministarstvom ekologije usaglašeno da se u jednu od rupa, gde je kopana šljaka, postavi folija i voda tamo odlaže do završetka fabrike.
Pola tona zlata
RTB je za sedam meseci ove godine proizveo 21.605 tona katodnog bakra, pola tone zlata i blizu tri tone srebra. To je za četvrtinu više nego prošle godine, a produkcija plemenitih metala je za desetak odsto veća od planirane. Uprava carina objavila je listu 15 najvećih srpskih izvoznika za period januar-jul 2013. na kojoj se RTB našao u zlatnoj sredini, sa izvozom vrednim 73,9 miliona evra.