Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat i kineski ministar trgovine Zhong Shan potpisali su u srijedu Memorandum o suglasnosti o uspostavi Zajedničke radne skupine za suradnju na području ulaganja, u okviru Zajedničkog povjerenstva o gospodarskoj suradnji, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva. Svrha Memoranduma je stvaranje okvira za buduću suradnju između dviju zemalja, koja bi sada trebala biti još intenzivnija i konkretnija, a koja će doprinijeti i unaprjeđenju ulagačkog okruženja, kaže se u priopćenju. Potvrđen je interes kineskih kompanija za Uljanik, o čemu je SEEbiz već odavno pisao. Horvat je potvrdio kako će se uskoro pozvati kineske investitore i to u ulozi potencijalnih nositelja procesa restrukturiranja brodogradnje.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat i kineski ministar trgovine Zhong Shan potpisali su u srijedu Memorandum o suglasnosti o uspostavi Zajedničke radne skupine za suradnju na području ulaganja, u okviru Zajedničkog povjerenstva o gospodarskoj suradnji, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva.
Svrha Memoranduma je stvaranje okvira za buduću suradnju između dviju zemalja, koja bi sada trebala biti još intenzivnija i konkretnija, a koja će doprinijeti i unaprjeđenju ulagačkog okruženja, kaže se u priopćenju.
Potvrđen je interes kineskih kompanija za Uljanik, o čemu je SEEbiz već odavno pisao. Horvat je potvrdio kako će se uskoro pozvati kineske investitore i to u ulozi potencijalnih nositelja procesa restrukturiranja brodogradnje. O tome će 16. travnja u Zagrebu voditi razgovore predstavnici kineskog brodogradilišta CSIC China Shipbuilding Industry Corporation.
Kineska brodogradnja trenutno je u fazi radikalne promjene. Naime, potražnja trgovačkih brodova (okosnica kineske brodogradnje) doživjela je na svjetskom tržištu vrtoglavi pad od 82 posto, posebni segmenti u toj branši brodogradnje jednostavno su nestali s tržišta, pa se Kina našla u situaciji nužnosti radikalnog tehnološkog restrukturiranja.
Kina i dalje zadržava prvo mjesto s 31-postotnim udjelom u ukupnoj svjetskoj proizvodnji, no u stopu je slijedi Europska unija koja vlada s 27 posto tržišta. Slijedi Južna Koreja s 18 posto udjela, no valja znati da je ona 2016. zabilježila pad proizvodnje od šest posto. Zatim je tu i Japan s 15 posto udjela, uz zabilježeni pad proizvodnje u 2016. od čak 11 posto.
Posebno zabrinjavajući za europsku brodogradnju strateški je cilj Kine da njezina brodogradilišta do 2025. budu svjetski lider i u proizvodnji kruzera i putničkih brodova, na kojima je europska brodogradnja posljednjih godina opstala i drži 90 posto te profitabilne brodograđevne tržišne niše.