Cvjeta biznis sa otpadom

Bez autora
Dec 11 2016

Firme u RS koje se bave otkupom sekundarnih sirovina ove godine bilježe bolje rezultate u odnosu na 2015, a najviše otkupljuju papir, karton, metale, dok je posao sa staklom neisplativ. U ovim preduzećima ističu da je problem što među privrednicima i građanima još nije zaživjelo razdvajanje otpada, zbog čega se posao sveo na mali broj sekundarnih sirovina. U operateru koji vrši prikupljanje sirovina "Euro beta" iz Banjaluke kažu da zbog toga treba još raditi na edukaciji građana. Dok se u inostranstvu otkupljuje i prerađuje ulje iz restorana, kod nas ne razvrstavamo ni osnovni otpad. Prvo bi trebalo da krenemo od industrijskih dvorišta, pa tek onda idemo na domaćinstva i posebno na edukaciju mladih. Ni nedavno postavljena ekološka ostrva za razdvajanje otpada u zaštićenom području Univerzitetski grad u Banjaluci nisu ispunila očekivanja, jer su u prvih sedam dana kontejneri punjeni komunalnim otpadom koji uopšte nije razdvojen, rekao je Momčilo Antonić iz "Euro bete".

Cvjeta biznis sa otpadomFirme u RS koje se bave otkupom sekundarnih sirovina ove godine bilježe bolje rezultate u odnosu na 2015, a najviše otkupljuju papir, karton, metale, dok je posao sa staklom neisplativ.

U ovim preduzećima ističu da je problem što među privrednicima i građanima još nije zaživjelo razdvajanje otpada, zbog čega se posao sveo na mali broj sekundarnih sirovina. U operateru koji vrši prikupljanje sirovina "Euro beta" iz Banjaluke kažu da zbog toga treba još raditi na edukaciji građana.

- Dok se u inostranstvu otkupljuje i prerađuje ulje iz restorana, kod nas ne razvrstavamo ni osnovni otpad. Prvo bi trebalo da krenemo od industrijskih dvorišta, pa tek onda idemo na domaćinstva i posebno na edukaciju mladih. Ni nedavno postavljena ekološka ostrva za razdvajanje otpada u zaštićenom području Univerzitetski grad u Banjaluci nisu ispunila očekivanja, jer su u prvih sedam dana kontejneri punjeni komunalnim otpadom koji uopšte nije razdvojen - rekao je Momčilo Antonić iz "Euro bete" i dodao da treba još vremena i da zaživi otkup stakla, jer je neisplativ, a kao rješenje predlaže da sakupljači te sirovine budu subvencionisani.

Cijene sirovina varijaju u zavisnosti od količine, a u prosjeku za kilogram papira se može dobiti deset, najlona 30, a željeza 25 feninga. Za kilogram aluminijuma otkupljivači plaćaju oko dvije, a bakra sedam do osam KM. U preduzeću "Sekundarac" iz Gradiške, koje se bavi prikupljanjem, preradom i prodajom sekundarnih sirovina, prije svega, željeza, kažu da cijene variraju na dnevnom nivou.

- Kod željeza postoji osam klasa i od toga zavisi i cijena. Osim toga, sve zavisi i od cijena metala na berzama - kaže Sreto Karana iz "Sekundarca" i dodaje da godišnje prikupe oko 2.000 tona sirovina.

Otkupom papira, streč folije i PET ambalaže bavi se preduzeće "Grand-promet" u kojem kažu da su ove godine otkupili 5.000 tona otpada i premašili prošlogodišnju količinu.

- Najviše otkupljujemo ambalažni karton - kaže direktorica "Grand-prometa" Gordana Vrhovac i dodaje da sirovine izvoze na preradu u Hrvatsku, Austriju, Sloveniju i Srbiju.

Oglasi

Oglasi za otkup sekundarnih sirovina, od papira do starih akulumatora i računara, preplavili su internet.

Ipak, oni koji prodaju sekundarne sirovine uglavnom posjećuju dobro poznata stovarišta znajući da je tu siguran otkup.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik